Zanimljivo je da najviše novca od bojkota zapravo gubi država. Na svaki proizvod koji se kupi u prodavnici plaća se PDV od 17 odsto, što je više od marže bilo kojeg trgovca. Kada je reč akciznim proizvodima, kao što su cigarete, kafa, alkoholna i bezalkoholna pića – tu se dodaju još i akcize čija visina varira. Ove poreze prikuplja Uprava za indirektno oporezivanje BiH koja ih potom raspoređuje entitetima i drugim nivoima vlasti. Ovi porezi čine glavni izvor finansiranja entitetskih i drugih budžeta, piše BiznisInfo.ba. Osim toga, država tu zarađuje još po jednom osnovu. Novac za svu kupljenu robu povećava prihode i dobit kompanija – trgovaca, distributera, proizvođača itd. Što je manja dobit, manji je i porez na dobit koji na kraju uzimaju direktno entiteti i to u iznosu od deset odsto. Dakle, jasno je da vlastima nije nimalo drago što se dešava bojkot proizvoda, jer su upravo budžeti ovde na najvećem gubitku. Naročito im neće biti drago ako se takve akcije nastave i prodube, jer bi na taj način mogli značajnije opasti budžetski prihodi. Bosna i Hercegovina je ove godine usvojila ambiciozni, rekordni budžet u visini od 8,24 milijarde KM, i planirala je značajan rast poreskih prihoda kojima bi se finansirala povećana izdvajanja za plate, socijalne naknade, penzije... U januaru ove godine FBiH je dobila manje novca od indirektnih poreza nego u istom mesecu prošle godine. Pad zasad nije alarmantan, ali ukazuje da će biti potrebno detaljno pratiti kako će se stvari na tom planu dalje razvijati. Dakle, bojkot je bio dobar način da se iskaže nezadovoljstvo građana visokim cenama i lošim životnim standardom. Ipak, ako bi uzeo još maha, mogao bi da nanese ozbiljnu štetu domaćoj privredi i budžetima. Stoga je potrebno što pre naći načina da se cene regulišu na način koji će biti svima prihvatljiv, kako bi se izbegao takav scenario, zaključuje portak Biznisinfo. BONUS KLIP Pogledajte vesti o Expo 2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.