Split je dugo imao reputaciju destinacije za žurke, ali lokalno stanovništvo se zasitilo pijanih turista koji dolaze u ovaj obalski hrvatski grad zbog muzičkih festivala kao što je Ultra Europe. – Mnogi mladi ljudi dolaze zbog toga, ali nisu kupci, tu su samo zbog žurki i alkohola, a ne zbog obilazaka ostrva ili tura – kaže Vana, zaposlena u kompaniji za krstarenja. Ovaj problem nije jedini koji pogađa lokalnu ekonomiju. Kratkoročni posetioci, koji ostaju samo nekoliko meseci, znatno su podigli cene najma u Splitu, koje sada u proseku iznose između 700 i 800 evra. S obzirom na to da prosečna mesečna plata iznosi oko 1.000 evra, ovo stvara pritisak na one koji žive u gradu. – Postaje sve teže mladima da pronađu stan, započnu život ili zasnuju porodicu – dodaje Vana. Iako kratkoročni najam zimi donosi dodatni prihod, situacija se pogoršava leti, kada – cene postanu veoma visoke. Grad je takođe morao da pojača obezbeđenje i prisustvo policije kako bi – sprečili asocijalno ponašanje, poput konzumiranja alkohola na javnim mestima, uriniranja ili šetanja bez majice.

Ne želimo da budemo poznati kao destinacija za žurke

Hedonistički imidž Splita ne predstavlja samo ekonomski problem, već narušava i identitet grada. – Ranije je bilo više restorana, barova i kafića sa lokalnom hranom, a sada uglavnom nude hranu za turiste – kaže Veronika, diplomac koja sada radi u kompaniji za jednodnevne izlete. – Split se mnogo promenio u poslednjih deset godina – slaže se Luce, još jedan turistički radnik. – Na Rivi je bilo više lokalnih kafića i restorana. Sada su tu uglavnom italijanska hrana, burgeri itd., iako su Hrvati najbolji u pripremi domaće hrane. – Dioklecijanova palata je ranije imala male nezavisne prodavnice, a sada su to uglavnom apartmani koji se izdaju turistima – dodaje ona. Međutim, turistički radnici prepoznaju i pozitivne strane turizma. – Turizam u Splitu je, sa jedne strane, veoma dobar, posebno u Starom gradu i Dioklecijanovoj palati, koja je sada 95 odsto renovirana – kaže Ivana, recepcionarka u pansionu. – Međutim, loša strana je to što ljudi koji su živeli u Starom gradu sada više ne žive tamo. Veronika ovo povezuje sa dolaskom – mlađih turista, koji dolaze na muzičke festivale – što tera lokalno stanovništvo i povećava cene. – Lokalci ne vole da se kreću po centru grada, jer je prepun i skup. Uglavnom smo raspoređeni po celom Splitu, van centra – kaže ona. Nekada nije bilo ovako, priseća se. – Ranije je bilo mnogo ljubaznijih turista, porodica – njih volimo i nemamo problem s njima. Ali ovog leta, takvih turista nije bilo. Iako su apartmani, hosteli i moteli bili puni, – hoteli su bili malo prazniji, jer je bilo manje turista višeg ranga – kaže Veronika.

Skoro potpuno zavisimo od turizma

Bez obzira na ponašanje turista, jasno je da Split zavisi od njih. – Skoro potpuno zavisimo od turizma, što nije baš najbolje, ali tako je kako je – kaže lokalni trgovac za Euronews Travel. – U Starom gradu ima nekoliko problema. Ili je prepun u leto ili je potpuno prazan zimi, bez sredine. Mnogi lokalci najveći deo godišnjeg prihoda ostvaruju tokom letnje sezone, što im omogućava da preguraju mirnije zimske mesece, kada skoro da nema turista i posla. – Prodajemo im skupe ture brodom, za cenu koju bi mogli da plate avionsku kartu i smeštaj – kaže Kristina, još jedna zaposlena u kompaniji za krstarenja. – Čak i kada bi grad želeo da smanji turizam, postoji previše podrške od strane barova i restorana – dodaje Veronika. – Razlika je u tome što ponekad dobijate nešto, a u drugim slučajevima gubite – kaže Ivana. – Nemamo isto razmišljanje kao Španija ili druge zemlje, jer je turizam u Splitu počeo pre samo 16 godina. Volimo turiste ovde.

Šta Split radi kako bi učinio turizam održivijim?

U španskim turističkim centrima, lokalne vlasti preduzimaju ekstremne mere kako bi obuzdale prekomerni turizam – povećavaju poreze za turiste i najavljuju zabranu kratkoročnog izdavanja stanova turistima u Barseloni. U Dubrovniku su ograničili broj turista na 4.000 dnevno, instalirali dodatne sigurnosne kamere širom grada i uskladili vreme dolazaka i odlazaka kruzera. Svestan rastućih tenzija, Turistički savez Splita naručio je 2022. godine opsežnu – Studiju o kapacitetu grada za prijem turista. Studija je analizirala da li lokalna infrastruktura i smeštaj mogu da podnesu 900.000 turista koliko grad godišnje primi. Uočivši da je prekomerni turizam najizraženiji u centru grada, vlasti su počele da regulišu broj i vrstu smeštaja u skladu sa kapacitetima grada. Takođe, povećali su prisustvo sigurnosnih službi i komunalnih redara kako bi suzbili asocijalno ponašanje poput prekomerne buke, konzumiranja alkohola i uriniranja na javnim mestima, naročito u Starom gradu. Pružatelji smeštaja su ohrabreni da se pridruže ovim naporima tako što će postaviti jasnija pravila ponašanja za goste, naročito za mlađe turiste. Ostale inicijative uključuju kampanju – Poštuj & uživaj, koja pomaže hotelima, agencijama i turoperatorima da promovišu odgovoran turizam. Tu su i mere za privlačenje turista van vrhunca letnje sezone, što je ključno za lokalce poput Veronike, čiji je prihod ograničen sezonskom prirodom turizma u Splitu. – Posvećeni smo pronalaženju pravog balansa između podržavanja turizma i očuvanja kvaliteta života za stanovnike Splita – kažu iz Turističkog saveza Splita za Euronews Travel. – Naš cilj je da obezbedimo da razvoj turizma bude društveno, ekološki i ekonomski održiv, uz poseban naglasak na poboljšanje kvaliteta života stanovnika. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.