Bosna i Hercegovina radi na jednom od najvećih infrastrukturnih projekata Zapadnog Balkana: transportnom koridoru Vc. Autoput povezuje hrvatsku luku Ploče sa bosanskom prestonicom Sarajevom i industrijskim gradovima koji su raspoređeni duž severno-južne linije. Na ovaj način, Bosna i Hercegovina unapređuje veze ne samo sa susedima na Balkanu, već i omogućava bolje saobraćajne interkonekcije celog regiona sa evropskim tržištima. Projekat bosanskog autoputa dužine 336 kilometara, koji prelazi preko planina Balkanskog poluostrva, predstavlja ogroman izazov za inženjere i postaje sve skuplji. Zapadnobalkanska država se nada da će ovim projektom, pored puta, uspostaviti i bliže veze sa EU, u nadi da će u budućnosti postati članica Unije i ojačati saradnju sa kompanijama u regionu. Bosna i Hercegovina radi na jednom od najvećih infrastrukturnih projekata na Zapadnom Balkanu: transportnom koridoru Vc. Autoput povezuje hrvatsku luku Ploče sa glavnim gradom Bosne, Sarajevom, i industrijskim gradovima smeštenim duž severno-južnog pravca. Na ovaj način, Bosna i Hercegovina unapređuje svoje veze ne samo sa susedima na Balkanu, već omogućava i bolje saobraćajne veze za ceo region prema evropskim tržištima. Projekat bosanskog autoputa, dug 336 kilometara, koji prelazi preko planinskog reljefa Balkanskog poluostrva, predstavlja ogroman izazov za inženjere i postaje sve skuplji. Projekat je pokrenut pre 23 godine, ali su se od tada problemi gomilali. Zbog toga je Euronews postavio dva ključna pitanja: da li Bosna i Hercegovina zaista treba ovako masivan projekat i zašto Evropska unija finansira značajan deo troškova?

Bliže Evropskoj uniji

Bosna već dugo želi da postane članica EU. Sve veći broj evropskih kompanija otvara proizvodne pogone u zemlji zbog nižih troškova rada. Ali bez dobrih puteva, dostavljanje proizvoda evropskim kupcima oduzima dosta vremena. Bosna sama ne može finansirati ovako veliki projekat. Evropska unija je obezbedila 870 miliona evra u vidu grantova, dok su Evropska investiciona banka i Evropska banka za obnovu i razvoj ponudile povoljne kredite od po milijardu evra. Uz ovaj transportni koridor, industrijski parkovi niču, što donosi nova radna mesta, rast i ekonomski prosperitet. Iako su planovi u toku već decenijama, samo polovina projekta je završena. Međutim, radovi se ubrzavaju: trenutno je u izgradnji oko 60 kilometara tunela, mostova i deonica autoputa. Bosna i Hercegovina danas stoji bolje nego pre 20 godina. Zemlja je pokrenula reforme uz podršku EU, unapređujući infrastrukturu i konkurentnost. Ipak, kompanije poput NCMC-a, svetskog lidera u proizvodnji skladišnih regala, žale se na loše transportne veze.

„Gvozdeno srce Bosne“

Region ima dugu tradiciju u preradi gvožđa i proizvodnji. Međutim, u „gvozdenom srcu Bosne“ teško je pronaći radnu snagu — jer su mnogi Bosanci emigrirali u zemlje EU sa većim platama. NCMC zapošljava 120 ljudi lokalno i traži još zavarivača, mašinskih inženjera i menadžera projekata. Sledeće godine planiraju da zaposle još 40 radnika. „Naša kompanija se u potpunosti bavi izvozom“, rekao je Mensur Pilav, direktor lanca snabdevanja. „Planiramo da udvostručimo proizvodne kapacitete sledeće godine. Trenutno imamo 500 kamiona godišnje, a naredne godine imaćemo barem 1.000 kamiona.“ Transport metalnih regala bio bi 10 puta jeftiniji železnicom. Ali železnička mreža Bosne je zastarela. Kada bi bilo dovoljno teretnih vozova, kompanija bi prešla na železnički prevoz. Međutim, pošto se autoput gradi prvi, kompanija trenutno koristi kamione. -Praktično, suočavamo se sa dva izazova- kaže Mensur Pilav. -Prvi je vreme dostave jer putevi nisu dobri. Drugi je taj što još nismo deo Evropske unije, zbog čega gubimo vreme na graničnim prelazima prema Hrvatskoj, koja vodi ka EU- dodao je Pilav Vozač kamiona Armin Mević se slaže. Zalaže se za ulazak u EU što pre. Već je imao mnogo iskustva, posebno na spoljnim granicama EU -Jednom je bila tolika gužva da smo morali da čekamo 24 sata od Bosne do Evropske unije. Autoput će nam znatno olakšati posao. Drago mi je što se gradi i što ćemo konačno imati barem najveće gradove u BiH povezane autoputem - kazao je Armin. Armin i njegove kolege se pitaju zašto proširenje autoputa ne napreduje brže, piše Euronjuz. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.