Kako prenosi Večernji list, podaci poslednjeg popisa stanovništva pokazuju pad vikendica za sedam procenata u odnosu na prethodni popis 2011. godine. Od 1971. svaki popis stanovništva beležio je porast vikendica, ali 2021. njihov je ukupan broj pao za 17.755 na 231.488. Istovremeno je došlo do značajnog porasta praznih nekretnina, posebno u jadranskoj regiji. Hrvatska sada ima gotovo 2,4 miliona stambenih jedinica. Od toga je oko 1,4 miliona zauzeto, dok je gotovo 600.000 prazno. Preostale nekretnine uključuju poslovne prostore i sezonski stambeni prostor. Studija je pokazala da se u sve tri glavne regije, jadranskoj, panonskoj i severnoj Hrvatskoj, smanjio broj kuća za odmor, dok je porastao broj praznih nekretnina. Najveći pomak zabeležen je u jadranskoj regiji.

Šta se događa u jadranskoj regiji?

Jadranska regija, koja obuhvata sedam obalnih županija, ima najveći stambeni fond u Hrvatskoj, s gotovo 700.000 nekretnina. Između 2011. i 2021. ukupan broj tamošnjih domova povećao se za 90.000 (15 odsto). Međutim, najveći deo ovog rasta dolazi od praznih domova, koji su skočili za 75 procenata na preko 193.000. Istovremeno, broj nastanjenih domova u regiji pao je za oko 7.000 (tri odsto), a kuća za odmor smanjena za oko 14.000 (osam procenata), čime je ukupan broj iznosio 149.409 u 2021. Studija koju su sproveli sociolozi Geran-Marko Miletić, Krešimir Peračković i Mateo Žanić istražuje zašto kuće za odmor propadaju. Jedna je teorija da je interes za kuće za odmor opao, uprkos njihovoj popularnosti tokom pandemije. Druga je mogućnost da su mnoge kuće za odmor reklasifikovane kao prazne nekretnine, posebno zbog rasta kratkoročnog najma i turističkog smeštaja. U međuvremenu, nekretnine koje se koriste u poslovne svrhe porasle su za 50 procenata u jadranskoj regiji, dosegnuvši 83.732 jedinice. Dok je u jadranskoj regiji došlo do najvećih promena, u panonskoj i severnoj hrvatskoj regiji takođe je došlo do pada kuća za odmor. Panonska regija, koja obuhvata osam županija, Bjelovarsko-bilogorsku, Brodsko-posavsku, Karlovačku, Osječko-baranjsku, Požeško-slavonsku, Sisačko-moslavačku, Virovitičko-podravsku i Vukovarsko-srijemsku, ima oko 346.000 domova, a najmanji stambeni fond ima severna Hrvatska s oko 266.000 domova. Pad broja kuća za odmor označava pomak u stambenim trendovima u Hrvatskoj. Uz sve veći broj praznih nekretnina i rastuće tržište nekretnina, ostaje za videti kako će ove promene uticti na turizam i posedovanje kuća u narednim godinama. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.