Srbija je članica Energetske zajednice, koja priprema države na putu ka Evropskoj uniji da usklade energetske i ekološke propise sa briselskim direktivama u toj oblasti. Stručnjak za energetiku Željko Marković je naveo da su takse za zagađivače, takozvani CBAM, oporezuju robu koja se izvozi iz Srbije i drugih zemalja po grupama zagađivača – električna energija, te određene industrijske grane, poput proizvodnje veštačkih đubriva, železara, čelika i aluminijuma, kao i cementna industrija. - Taksa je na robu koja se izvozi na teritoriju EU, a plaća je uvoznik - rekao je on za RTS.

Pomeranje rokova

Sa druge strane, kaže, emisije koje se proizvode u zemlji treba da budu oporezivane da bismo se usaglasili sa propisima EU. - Trgovina emisijama znači da se u zavisnosti od ciljeva, koliko želimo da ih smanjimo, toliko se izdaju kvote, koje privredni subjekti licitiraju i koriste za proizvodnju. Na taj način, privredni subjekti se teraju da postepeno smanjuju emisije, a cene treba da ih nateraju da ulože u dekarbonizaciju, umesto da plaćaju visoke takse - objašnjava Marković. Prema njegovim rečima, CBAM počinje da se primenjuje od 2026. godine, a ako se Srbija obaveže da će imati cenu emisija 2030. godine kao i EU, onda se na električnu energiju ne bi uvela taksa do te godine, pa i kasnije. - Ako uvedemo šemu, ono što se bude platilo u Srbiji, biće smanjeno za istu taksu i u inostranstvu, ako cene nisu iste kao u EU - naveo je Marković dodajući da postoje četiri modela za oporezivanje emisija ugljen-dioksida – oporezivanje emisija, uspostavljanje fiksne cene trgovine emisijama, da sve članice Energetske zajednice imaju sopstvenu šemu, kao i mogućnost da se uključimo u evropski model.

Smanjuje se upotreba uglja

Marković kaže da se smanjuju količine uglja u EU, ali da je sasvim malo povećana njena upotreba za proizvodnju električne energije zbog energetske krize. - Cilj EU je klimatska neutralnost do 2050. godine. Sve ekološke naknade bi trebalo da nateraju zemlje regiona da smanjuju svoje emisije. To je i cilj Srbije, ali imamo problem jer smo zavisni od lignita u proizvodnji struje. Ako bismo brzo smanjivali emisije, bili bismo izloženi cenovnim udarima, jer bi cena električne energije porasla za 50 odsto, a rast BDP-a bio bi manji - istakao je on. Govoreći o sankcijama SAD NIS-u, Marković kaže da su cene nafte skočile, ali da se smirila dinamika rasta i da ne očekuje dalji rast, dok su ceni gasa i električne energije stabilizovali. BONUS KLIP Pogledajte vesti o Expo 2027: ?embed_source=121374463%2C121468991%2C121439635%2C121433650%2C121404359%2C121497414%2C73319236%2C121477481%2C121351166%2C121487028%2C73226838%2C121331973%2C120811592%2C120810756%2C121501019%3Bnull%3Bembed_masking&refer=embed&referer_url=bizportal.rs%2Fpotrosac%2Fteska-vremena-za-ljubitelje-cokolade-svetski-proizvodjaci-dizu-cene-cena-milke-ide-u-nebesa%2F&referer_video_id=7459363469960236293 Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.