Slinavka i šapa (FMD) - zoonoza, veoma zarazna virusna bolest stoke, koja pogađa goveda, svinje, ovce, koze i druge papkare, retko se prenosi na ljude. Povodom toga, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je potvrdilo da u Srbiji nije potvrđen nijedan slučaj bolesti slinavke i šapa i najavilo da će Srbija, zbog potvrđenih slučajeva zaraze u pojedinim zemljama Evrope, postupiti po prvom stepenu uzbunjivanja, kao i da se trenutno sprovodi sveobuhvatna i intenzivna kontrola na svim nivoima. Dodaje se da je poslednji slučaj ove bolesti u Srbiji registrovan 1996. godine na teritoriji Kosova i Metohije. Agroekonomista Milan Prostran rekao je za Bizportal da je ova bolest jedna od najopasnijih virusnih, zaraznih bolesti zato što za nju ne postoje vakcine, niti lekovi kojim bi se zaražene životinje mogle spasti. On je dodao da se upravo u tome i ogleda njena složenost, kako kaže, jer za nju nema leka. - Bolest slinavke i šapa mogu da ugroze čitavu zemlju - izjavio je Prostran. Prema njegovim rečima, u Jugoslaviji, u Vojvodini, bolest se pojavila 1965. godine, kada je sve moralo da se zaustavi, od saobraćaja do građana, kako bi se sprečilo dalje širenje zaraze. Kako kaže, sve životinje koje su bile zaražene su eutanazirane. Godine 1925. Jugoslavija je postala članica Međunarodne uredbe za zarazne bolesti životinja, prema kojoj smo se obavezali da ukoliko dođe do pojave bolesti, odmah prijavljujemo, a oni dalje obaveštavaju i ostale članice. Bolest se brzo širi direktnim kontaktom među životinjama, ali i preko zaraženih predmeta, kontaminiranih vozila, hrane, vode i ljudi koji su bili u kontaktu sa inficiranim životinjama. Ljudi mogu da prenose virus mehanički, odnosno preko ruku, odeće, prevoznih sredstava i slično. Bolest izaziva velike ekonomske gubitke i zahteva najstrože mere kontrole. - Ukoliko se bolest pojavi u nekoj državi, ona uvodi vanredno stanje, kako bi se zaraza što pre zaustavila. Recimo, imali smo primer Slovačke koja je morala da uvede vanredno stanje. U takvim slučajevima, najvažnije je pridržavati se pravila i propisa - kazao je on. https://bizportal.rs/biz-info/svet/stocni-fond-na-kolenima-hiljade-zivotinja-ubijeno-nakon-izbijanja-slinavke-i-sapa-u-madjarskoj-i-slovackoj/ Prostran je objasnio da u Srbiji nema bolesti slinavke i šapa i da narod nema razloga za strah. Istakao je da građani unapred moraju da budu upoznati sa bolešću, kako bi se, ukoliko se nešto i desi, odmah na vreme i reagovalo. - Kada se zaraza pojavi, preduzimaju se sve mere. Objekti u kojima se životinje gaje vrši se dezinfekcija i uvode se dezobarijere koje su Zakonom utvrđene. Sprovode se sve mere, kontrolišu se i klanice. Oba bolest se ne pojavljuje često, a ukoliko dođe do nje, disciplina je velika. Domaćin primeti da li je životinja bolesna. Kontrolišu se klanice, uključuje se policija, kao i lovci koji obilaze teren, jer prenosioci mogu da budu i divlje svinje i zbog toga se na granicama vodi računa - naveo je agroekonomista. Kako kaže, kada dođe to toga, u objektima, u kojima su životinje bile, vrši se dezinfekcija i dezobarijere koje su Zakonom utvrđene. - Problem se rešava tako što se izvrši eutanazija obolelih životinja koju vrše specijalizovane službe, a ne domaćin. Počinje se od eutanaziranja do neškodljivog uklanjanja leševa - naglasio je on. Govoreći o troškovima samog procesa, on je ocenio da su preveliki i da država domaćinu nadoknađuje novac. - Prvo se iskopa jama. Vrši se eutanazija zaraženih životinja koje se zatrpaju, a koriste se živa soda, kreč i na kraju se vrši miniranje kamenja. To je takozvano neškodljivo uklanjanje leševa - objasnio je on. Zaključio je da u ovom celom procesu postoji čitav lanac odgovornosti, uspostavlja se vojnički sistem ukoliko dođe do pojave bolesti slinavke i šapa. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je 21. januara ove godine donelo Naredbu o merama za sprečavanje unošenja slinavke i šapa, koja propisuje pojačanu kontrolu životinja proizvoda životinjskog porekla i hrane za životinje iz zemalja sa potvrđenim slučajevima, obavezno prijavljivanje svih sumnjivih slučajeva veterinarskim službama i stroge mere biosigurnosti na farmama, uključujući dezinfekciju, kontrolu ulaska i izlaska ljudi i vozila. Takođe, otvorena je SOS linija gde građani mogu da se informišu o samoj bolesti, merama prevencije i postupanju u slučaju sumnje na zarazu, a sve u cilju pravovremene reakcije i sprečavanja nastanka i širenja bolesti. Ministarstvo apeluje na sve držaoce životinja, veterinare i druge aktere u sektoru stočarstva da pokažu maksimalnu odgovornost i primenjuju rigorozne biosigurnosne mere, kako bi se sprečio potencijalni unos bolesti u Srbiju. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici