Visoke temperature ovih dana pogodile su Srbiju, a poljoprivrednici su ocenili da će pšenica biti poslednji usev koji će "skinuti" sa njive ove godine, ako kiša ne padne. Kako je ranije najavio Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) u prvoj dekadi jula na području Srbije se očekuje intenziviranje toplotnog talasa sa maksimalnim temperaturama u većini mesta od 34 do 38 stepeni Celzijusove skale, najavljujući da će početkom naredne sedmice temperature lokalno biti i oko 40 stepeni Celzijusa. Agroekonomista Milan Prostran poručio je da nema razloga za brigu jer, kako je naveo, sve ono što je posejano prošle jeseni, rodilo je, ukazavši da je to pozitivan rezultat. - Uljana repica, pšenica, ječam, raž, ovas, kao i neke krmne kulture, dale su dobar rod. Dobro je da su se ljudi odlučili da prošle jeseni zaseju nekih 600.000 hiljada hektara pod pšenicom i oko 200.000 hektara pod ostalim žitima. To je jedino za sada dalo efekat, bežeći od suše i klimatskih promena. Proizvođači su poslušali savet i očigledno je da će to biti preporuka i za ubuduće - da se sve ono što se može sejati u jesen, to treba činiti i u većem obimu kako bi bar na kraju krajeva obezbedili najosnovnije - hleb - izjavio je on za Bizportal. Kako kaže, zahvaljujući tome što su naši poljoprivrednici zasadili 800.000 hektara pod žitima, imamo dobru žetvu koja je malo bila ubrzana poslednjih desetak dana zbog visokih temperatura, ali je pri kraju. Prostran je naglasio da je najvažnije da se ta pšenica skladišti, odnosno da je ne treba sušiti, dodajući da je to veliki trošak koji će ovoga puta izostati. - Ječam je požnjeven pre pšenice nekih desetak dana, u brdsko-planinskim predelima to su raž i ječam, a ono što će je preporuka jeste kada dođe jesen da se što više seje raži, ječma, jer će on, u ovakvim uslovima, biti alternativa za kukuruz - istakao je agroekonomista. Naš sagovornik objašnjava da je žetva pšenice pri kraju , ostalo je nešto površina u brdsko-planinskim predelima, dodajući da je obavljena brzo jer su uslovi takvi da nije bilo kiša, niti nevremena. - Proizvodnja je i po poslednjoj proceni Republičkog zavoda za statistiku 3,60 miliona tona. Imamo zaliha više od milion tona, tako da su naši silosi i magacini prepuni pšenice - istakao je Prostran. On je naveo da je pšenica berzanski proizvod, da na njenu cenu utiču svetske berze, rod pšenice u nekim drugim zemljama koje su njeni najveći proizvođači, ali, kako kaže, generalno mi ne treba da je gledamo kao problem, već naprotiv - veliki rod treba da nas ohrabri. Govoreći o suši, kaže da su visoke temperature generalno problem, naglašavajući da su najugroženije soja i kukuruz. - Suncokret se dobro drži, mogao bi se izvući sa nekom obilnijom kišom, kao i šećerna repa - zakljućio je agroekonomista. U odnosu na desetogodišnji prosek, 2015 - 2024, proizvodnja pšenice je veća za 25,0 odsto, dok je kod zasejanih površina više suncokreta za 9,3 odsto, a manje kukuruza za 1,6 odsto, šećerne repe za 21,1 odsto i soje za 3,2 odsto. Na sednici Vlade je usvojena Uredba o prestanku važenja Uredbe o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica. Kako stoji u obrazloženju Vlade, Uredba o ograničenju visine cena osnovnih životnih namirnica je ukinuta, pošto je tržište žitarica i brašna stabilizovano, zahvaljujući povoljnim vremenskim prilikama i većoj zasejanoj površini zemljišta. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.