Globalno tržište procenjuje se na oko 320 miliona dolara godišnje, a dominira evropska sorta (Sambucus nigra), dok američka (Sambucus canadensis) ima potencijal za širenje. U SAD-u je 2017. godine 320 hektara zemlje bilo namenjeno komercijalnoj proizvodnji ove biljke. Zova je bogata antioksidansima, naročito antocijanima, koji joj daju tamnoljubičastu boju i za koje se veruje da jačaju imuni sistem i na taj način ublažavaju simptome prehlade i gripa. Plod i cvet se sve više koriste u prehrambenim proizvodima i pićima. Zbog svoje isplativosti, u nekim evropskim državama ove bobice su zamenile borovnice u proizvodima poput jogurta. Od ploda i cveta prave se džemovi, pekmezi, dodaje se u pite i peciva. Takođe se koristi kao prirodna boja za hranu i kao aroma za pivo i vino. Od 2018. potražnja za ovom „superhranom“ raste zbog zdravstvenih prednosti kao i rasta popularnosti veganstva i zdrave ishrane. U Evropi, u Srbiji i Austriji se uzgaja industrijski. U Italiji su njene bobice deo kulinarske i medicinske tradicije, dok se u Ukrajini uglavnom smatra ukrasnom biljkom ili narodnim lekom, a industrijski uzgoj gotovo ne postoji. Australija pokušava da se uključi na rastuće tržište ove biljke, iako za sada dominira evropski uvoz. Profesionalni uzgajivači bobičastog voća u istočnoj Evropi i srednjoj Aziji uglavnom zanemaruju njen komercijalni potencijal. Trenutno samo retki iskorišćavaju ovu nišu, uspešno izvozeći uglavnom divlju zovu u zemlje EU, nakon čega sledi izvoz u SAD. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.