Iako još uvek istražuju ponudu, mnogi su primetili da su svakodnevni proizvodi pojeftinili, dok neki artikli zadržavaju iste cene. Trgovinski lanci se još usklađuju sa novim pravilima, pa u nekim prodavnicama još uvek nisu istaknute nove cene. Građani ipak treba da znaju da će na kasi sistem automatski pokazati tačnu cenu proizvoda. Privremena praznina na rafovima takođe je moguća, ali se artikli brzo dopunjuju.

Koje kategorije proizvoda obuhvata uredba?

Vladina uredba odnosi se na 23 kategorije robe, obuhvata oko 20.000 proizvoda koje građani najčešće kupuju – od hrane, preko kućne hemije, do artikala za ličnu higijenu. Smanjenje trgovačkih marži dovodi do prosečnog sniženja cena od oko 15 odsto, a detaljan spisak pročitajte OVDE. Značajno je što je država ciljala upravo ove proizvode, jer struktura potrošnje domaćinstava pokazuje da prosečna potrošačka korpa najveći deo budžeta troši na hranu i bezalkoholna pića – čak 41 odsto u prosečnoj, i 48 procenata u minimalnoj korpi (RZS, maj 2025).

Kupovna moć građana Srbije

Decembar prošle godine bio je prvi put u istoriji Srbije kada je prosečna neto plata (108.312 dinara) premašila vrednost prosečne potrošačke korpe (105.765 dinara). Trend se nastavlja i u maju 2025, kada je prosečna neto plata iznosila 107.705 dinara, dok je prosečna potrošačka korpa bila 107.396 dinara. U praksi, domaćinstva prosečne veličine troše 40,59 odsto korpe na hranu i bezalkoholna pića, odnosno 43.588 dinara. S uredbom koja smanjuje cene za 15 odsto, prosečna porodica može da uštedi oko 6.540 dinara samo na hrani i piću – što ostavlja više sredstava za druge potrebe, posebno u mesecima sa većim izdacima poput školske opreme, zimnice, ogreva ili rata kredita. https://bizportal.rs/biz-info/srbija/od-juce-jeftinija-kupovina-ovi-proizvodi-imaju-nize-cene-razlika-i-do-200-dinara/

Kupovna moć po gradovima

U maju 2025, iznad republičkog proseka bili su Beograd, Smederevo, Niš, Novi Sad i Kragujevac. U drugim gradovima prosečna neto plata pokriva minimalnu, ali ne i prosečnu potrošačku korpu. Za primer dugoročnog poboljšanja kupovne moći, RZS navodi da je 2000. za kupovinu frižidera bilo potrebno izdvojiti 4,5 prosečnih plata, dok je mašina za pranje veša koštala 6,4 prosečne zarade. U maju 2025, izdaci za iste proizvode iznose samo 0,3 odsto prosečne plate.

Planovi države za 2025. i 2026.

Predstavnici države najavljuju da će prosečne plate do kraja godine preći 1.000 evra. Od 1. decembra penzije rastu za 12 odsto, minimalac od oktobra za 9,4 odsto (500 evra), a od januara sledeće godine za 550 evra. Trenutna prosečna penzija iznosi 436 evra, a najavljeno povećanje dovodi do 485–490 evra, u poređenju sa 202 evra pre 13 godina. Ministar finansija Siniša Mali objašnjava da s jedne strane raste životni standard, da je država zadržala punu zaposlenost, rastu plate, penzije, minimalne zarade. - S druge strane, kroz ovakve ekonomske mere koje su usmerene prevashodno u korist građana Srbije, dodatno pojačavamo i podižemo životni standard građana Srbije - ističe ministar. Govoreći o merama kojima država pomaže građanima, Mali je naveo da program subvencionisanih kredita za mlade ide dobro i podsetio da je Narodna banka Srbije najavila dodatno smanjenje kamatnih stopa na stambene i potrošačke kredite što će, kako je istakao, biti dodatni pozitivni efekat na kućne budžete. - Takođe, videli smo da su "Srbijašume" krenule u prodaju zimskog ogreva po nižim cenama, kao što smo i obećali - ističe ministar. - Sada ćemo da vidimo i oko smanjenja računa za struju za najsiromašnije građane. Raste nam životni standard, može više i treba više, ali sigurno se živi bolje nego pre. Kadgod postoji problem, kada god vidimo da nešto nije kako treba, pogotovo ako je na štetu građana Srbije kao što su bile cene u maloprodajnim lancima, odmah smo reagovali odgovorno, transparentno i rezultat se vidi.

Povoljniji krediti – šta to znači za građane

Nevena Mićić, šef Odseka za razvoj regulative bankarskog sektora u Sektoru za kontrolu poslovanja banaka, istakla je da je Narodna banka Srbije u prethodnom periodu sprovela sveobuhvatnu analizu uslova pod kojima banke odobravaju gotovinske, potrošačke i stambene kredite. Na osnovu rezultata te analize definisana su supervizorska očekivanja koja se odnose na prilagođavanje ponuda kreditnih proizvoda za pojedine kategorije građana, posebno za one s nižim primanjima. Prema njenim rečima, banke će do 15. septembra ove godine u svoje ponude uvrstiti posebne kreditne proizvode namenjene zaposlenima s redovnim mesečnim primanjima do 100.000 dinara i penzionerima. Pojasnila je i koje vrste kredita obuhvataju te mere i koje su njihove karakteristike. – Prvi tip se odnosi na gotovinski i potrošački kredit u dinarima, i to u iznosu do 1.000.000 dinara, uz kamatnu stopu koja je za 3 p.p. niža od prosečne nominalne kamatne stope po kojoj je banka do sada odobravala ove kredite, s donjom granicom kamatne stope do 7,5 odsto – rekla je Mićićeva. Drugi tip kredita odnosi se na kredite u dinarima za refinansiranje gotovinskih i potrošačkih kredita u toj banci. – Iznos nije ograničen, a kamatna stopa je za 3 p.p. niža od prosečne nominalne kamatne stope po kojoj je banka do sada odobravala gotovinske kredite, s donjom granicom kamatne stope do 7,5 procenata – navela je ona. Mićićeva je naročito istakla posebne gotovinske kredite do 1.000.000 dinara i kredite za refinansiranje kredita u toj banci koji se odobravaju penzionerima sa uključenim životnim osiguranjem. Prema njenim rečima, oni će se odobravati uz kamatnu stopu koja je za 3 p.p. niža od prosečne nominalne kamatne stope po kojoj je banka odobravala te gotovinske kredite do sada, s donjom granicom kamatne stope do 10,5 odsto, navodi NBS. – Takođe, banke koje u okviru svojih aktuelnih ponuda odobravaju stambene kredite u te ponude uvrstiće poseban proizvod – stambeni kredit za kupovinu prve stambene nepokretnosti namenjen zaposlenima čija su redovna mesečna primanja do 100.000 dinara, uz kamatnu stopu koja je do 0,5 p.p. niža od prosečne nominalne kamatne stope po kojoj su banke stambene kredite nudile do sada u okviru svojih standardnih ponuda – naglasila je ona. Napomenula je i to da kod odobravanja svih pomenutih vrsta kredita banke neće naplaćivati naknadu za obradu kreditnog zahteva. – Sve vrste kreditnih proizvoda pod opisanim uslovima biće u ponudama banaka najmanje 12 meseci, što potencijalnim korisnicima daje dovoljno vremena da planiraju i donesu odluku o eventualnom zaduživanju – objasnila je Mićićeva. Na kraju, ističe da će zainteresovani građani moći da se upoznaju s konkretnim kreditnim ponudama pojedinačnih banaka putem njihovih internet prezentacija. Rok za objavljivanje ponuda je do 15. septembra. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?lang=en Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.