Takva se situacija ne pamti u novijoj istoriji, a i stariji proizvođači teško se sećaju da je ikada ranije suncokret nadmašio soju po ceni. Rast cene suncokreta uslovila je poskupljenje jestivih ulja na svetskom tržištu. Cena palminog ulja, koje diktira tempo, porasla je za oko 20 odsto u poslednja četiri meseca. Drugi ključni razlog je suša koja je pogodila istok Evropske unije i Ukrajinu. Upravo ta regija učestvuje sa oko 40 odsto u svetskoj proizvodnji suncokreta, pa smanjeni prinosi imaju direktan uticaj na globalnu ponudu i cene. Za razliku od suncokreta, cena kukuruza na evropskom tržištu poslednja dva meseca pada, uprkos još većim posledicama suše. Razlog je jednostavan: EU i Ukrajina nemaju značajnu ulogu u globalnoj proizvodnji kukuruza, dok o cenama te kulture presudno odlučuju najveći svetski proizvođači poput SAD-a i Brazila. Ključno pitanje za domaće proizvođače je treba li suncokret prodati odmah ili čekati. Trenutna cena omogućava dobit od oko 600 evra po hektaru, što je iznad višegodišnjeg proseka. Ipak, mnogi će zbog kredita, investicija ili nade u još veću zaradu pričekati. Takav pristup nosi rizik, jer cena u narednim sedmicama može da se kreće i do 500 evra po toni, ali i da padne na 400 evra. Za mesec dana, kada se završi žetva i budu poznate stvarne količine, očekuje se da tržište stabilizuje cene. Ali, koja je glavna razlika između ove dve kulture? Iako se obe ubrajaju u uljarice, njihova se namena razlikuje. Suncokret sadrži oko 45 odsto ulja i 20 odsto proteina, dok soja ima suprotne vrednosti - 35 odsto proteina i 20 odsto ulja. Zbog toga cene ne moraju nužno da prate jedna drugu. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?is_from_webapp=1&sender_device=pc&web_id=7395520208650470917 Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.