- U proteklih 25 godina, odnosno od početka 21 veka do danas, zbog klimatskih promena šteta u poljoprivrednoj proizvodnji dostigla je sedam milijardi evra - izjavio je agro-ekonomski analitičar Žarko Galetin, piše "Dnevnik". Odgovor Srbije na klimatske promene trebalo bi da se nalazi u izradi državnog strateškog projekata, koji bi podrazumevao rekonstrukciju i revitalizaciju kanalske mreže. - U Srbiji imamo kanalsku mrežu dugu 40.000 kilometara, od kojih je 22.000 kilometara sistem Dunav-Tisa -Dunav (DTD), i na ćudi klime mogli bi da reagujemo navodnjavanjem. Nažalost, kanalski sistem je zapušen i zatrpan vegetacijom pa ga, između ostalog, treba i očistiti, što zahteva ogromna novčana ulaganja. A kada bi to radilo mogli bi da navodnjavamo pola miliona hektara, a ne svega 75.000 hektara kao sada - kaže profesorka Marija Ćosić, sa Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu. Ona je rekla da naša zemlja, nasuprot raširenom mišljenju, nije bogata vodama. Od reka imamo samo Moravu, dok druge reke protiču kroz našu zemlju i ne možemo ih koristiti u onoj meri kako bi nama odgovaralo, već se pridržavati međunarodnih propisa, koliko možemo uzvodno i nizvodno da koristimo vode.

Spas u dobrom ratarenju

U lošim klimatskim uslovima spas je u dobrom ratarenju, zaoravanju žetvenih ostataka i blagovremenoj i kvalitetnoj obradi zemljišta, smatra Goran Bekavac sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad. - Poljoprivredna zemljišta su presušena, dobrim delom i stoga što se nisu dovoljno dobro radile agrotehničke operacije, a osnovna je da bi se sačuva vlaga u oranicama, ljušćenje strnjišta i plitko oranje, što, nažalost, radi zanemarljiv broj poljoprivrednika - napominje Bekavac.

Potrebno Udruženje korisnika vode

Profesorka Ćosić kaže da je potrebno da se u Srbiji formira udruženje korisnika voda. - Ono je potrebno iz više razloga. Poljoprivrednici često seju na površinama gde nema uslova za navodnjavanje. Ne vode dovoljno računa o sortama i hibridima koje seju, a morali bi da zbog klimatskih promena vode više računa koje biljne kulture seju i gde ih seju. Prilikom setve treba da se koriste hibridi otporni na suvu i toplu klimu, da se seju sorte koje imaju kraću fazu sazrevanja kako bi se izbegle fenofaze pre nego što stignu klimatske nepogode - zaključuje sagovornica "Dnevnika". BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.