Prema navodima Lukoila, kompanija namerava da proda svoju imovinu u inostranstvu, nakon što su pojedine države uvele restriktivne mere protiv nje i njenih podružnica. Kada je reč o njenom poslovanju u Srbiji, kompanija je u našu zemlju došla 2003, a danas ima oko 112 benzinskih stanica. Društvo "Lukoil Srbija" d.o.o. potvrdilo je ranije za "Politiku" da kompanija normalno posluje u našoj zemlji i pored aktuelnih dešavanja koja se tiču uvedenih sankcija Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država ovoj kompaniji. Politički analitičar Srđan Barac ukazao je da je u aktuelnim okolnostima, teško razdvojiti ekonomiju i politiku. - Za Srbiju, situacija je kompleksna, ali trenutno stabilna. 'Lukoil Srbija' je više puta naglasio da posluje normalno i da se poslovanje u našoj zemlji ne dovodi u pitanje. Ta poruka je važna jer Srbija ima specifičan geopolitički položaj i tradicionalno dobre odnose i sa Rusijom i sa Zapadom. Međutim, globalne promene u energetskom sektoru ne mogu zaobići ni naše tržište. U slučaju da dođe do značajnijih restrukturiranja unutar Lukoila, moguće su promene u vlasničkoj strukturi, kao i potencijalno novo pozicioniranje kompanije u regionu - rekao je Barac za Bizportal. On je naveo da Vlada Srbije, sa svoje strane, vodi uravnoteženu energetsku politiku, otvorenu prema evropskim integracijama, ali i pragmatičnu u saradnji sa partnerima iz Rusije i Kine. - Takav pristup omogućava da se očuva stabilnost tržišta i sigurnost snabdevanja - kazao je naš sagovornik. https://bizportal.rs/expo-2027/prvih-27-sati-citanja-donelo-prvo-drvo-u-ekspo-parku/

Između pragmatizma i geopolitike

- Za Srbiju, ključni zadatak ostaje isti, a to je očuvanje energetske stabilnosti, nastavak diversifikacije izvora snabdevanja i održavati konstruktivne odnose sa svim partnerima, od Brisela do Moskve i Pekinga - dodao je Barac. Prema njegovim rečima, u vremenu kada se svet ubrzano menja, upravo pragmatičnost i balans postaju naša najveća snaga. - Lukoil, kao jedna od najvećih privatnih kompanija u Rusiji, nesumnjivo trpi posledice globalnih sankcija i ograničenog pristupa finansijskim tržištima. Prodaja imovine u inostranstvu može se tumačiti kao racionalan ekonomski potez i pokušaj optimizacije poslovanja i povlačenja kapitala iz okruženja u kojima su poslovni rizici visoki - objasnio je politićki analitičar. S druge strane, taj potez ima i političku dimenziju. - Ruske kompanije se već neko vreme prilagođavaju novom svetskom poretku, u kojem Zapad, predvođen SAD i EU, sve odlučnije ograničava njihov pristup tržištima i investicionim kanalima. U tom smislu, odluka Lukoila može biti i signal redefinisanja globalne strategije Rusije, povlačenje sa tržišta gde su politički pritisci preveliki, uz fokus na prijateljske i neutralne zemlje - istakao je on. Da li to znači povlačenje ruskih energenata sa svetskog tržišta, Barac kaže ne nužno. - Rusija ostaje jedan od najvećih svetskih proizvođača i izvoznika nafte i gasa, a njeni energenti su i dalje neophodni velikom broju zemalja, posebno u Aziji, Africi i delovima Evrope. Međutim, promene su očigledne. Kremlj i ruske kompanije pokušavaju da premeste težište poslovanja prema tržištima gde su politički i regulatorni uslovi stabilniji, poput Kine, Indije i Bliskog istoka - naveo je naš sagovornik. Drugim rečima, ne radi se o povlačenju, već o reorganizaciji energetskog uticaja. - Zapad se postepeno oslobađa zavisnosti od ruskih energenata, ali to ne znači da ruska energija nestaje već da samo menja pravac. Za Evropu, to znači skuplju energiju i veću zavisnost od uvoza iz drugih regiona, uključujući Bliski istok i Sjedinjene Države. Za zemlje u razvoju veće rizike i mogućnost nestašica - zaključio je Barac. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.