Magarac je u našoj tradiciji često bio potcenjen, iako spada u najkorisnije i najskromnije domaće životinje. Održavanje nije skupo, a proizvodi koje daje imaju gotovo kultni status – posebno mleko i sir koji su u svetu prepoznati kao delikatesi i „prirodni lek“. Zanimljivo je da magarac, suprotno stereotipu o „tvrdoglavosti“, zapravo reaguje instinktivno – kada oseti opasnost, jednostavno stane. Taj refleks je vekovima čuvao ljude i tovar na planinskim stazama. U stvarnosti, magarci su društvene, mirne i vrlo snalažljive životinje. Autohtona rasa s Balkana i mleko vredno zlata Danas u Srbiji ima između 850 i 1.000 magaraca, a posebno se neguje autohtona rasa – balkanski magarac. Najpoznatije farme nalaze se u Zasavici, na Staroj planini i u Pomoravlju, gde se proizvodi magareće mleko i najskuplji sir na svetu – „pule“, što na srpskom znači magareće mladunče. U Zasavici se godišnje proizvede ograničena količina mleka, jer jedna magarica daje svega 15 do 20 litara godišnje, odnosno tek 0,3 litra dnevno. Da bi se dobio jedan kilogram sira, potrebno je čak 25 litara mleka – zato kilogram dostiže cenu i do 1.200 evra. Sve količine se unapred rasprodaju.

Zašto litar košta 50 evra

Magareće mleko se ne kuva, već se zamrzava odmah nakon muže, kako bi se sačuvala visoka koncentracija vitamina C, koji je i do 60 puta veći nego u kravljem mleku. Zbog male količine i složenog procesa, farme mleko prodaju u bočicama od 0,2 litra, po ceni od oko 10 evra – što znači da litar dostiže i 50 evra. U sezoni respiratornih infekcija potražnja drastično raste, a liste čekanja nisu retkost.

Sastav i upotreba

Magareće mleko je albuminskog tipa – ima više albumina i globulina, a manje kazeina, uz svega 1,3% masti. Bogato je nezasićenim masnim kiselinama i laktozom, pa nije preporučljivo osobama sa izraženom intolerancijom. Tradicionalno se koristi kao dopuna ishrani kod problema sa disajnim putevima i jačanja imuniteta, mada proizvođači napominju da se ne sme koristiti kao zamena za medicinsku terapiju.

Više od mleka: kozmetika i agroturizam

Od magarećeg mleka danas se prave kreme, sapuni, losioni i likeri, a kozmetički proizvodi donose višestruko veću zaradu jer koriste male količine uz veliku dodatu vrednost. Na farmama se sve više razvija turistička ponuda – degustacije, obilazak i prodaja na licu mesta postaju dodatni izvor prihoda. Država daje subvencije od oko 10.000 dinara po grlu, što uz turističku i kozmetičku proizvodnju čini ovaj posao dugoročno isplativim.

Tajna uspeha u tri reči

Magareće mleko i sir od njega opstaju na tržištu zahvaljujući maloj ponudi, dugom procesu i autentičnoj priči o zdravlju, tradiciji i prirodi. U vremenu kada luksuz sve više znači „povratak prirodi“, ova skromna životinja iz srpskih pašnjaka postala je simbol pravog – i zasluženog – bogatstva, piše Blic Biznis. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.