Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, očekuje se rod od oko 4,45 miliona tona, što je skoro 13 odsto manje nego prošle godine i više od 27 odsto ispod proseka iz poslednje decenije. Time se jedan od najvažnijih domaćih useva suočava sa najizraženijim padom u prethodnim godinama. Ukupno je požnjeveno oko 961.000 hektara, uz prosečan prinos od tek 4,6 tona po hektaru. Iza ovih brojki krije se sve jasniji trend, Srbija je u protekloj deceniji izgubila gotovo trećinu ukupne proizvodnje kukuruza, a razlog nije jedna loša sezona, već kombinacija dugoročnih klimatskih i ekonomskih pritisaka. U poslednje tri godine poljoprivrednici su se suočavali s ekstremnim oscilacijama. Suša iz 2022. izazvala je drastičan pad prinosa, dok je sezona 2023/24. godine donela čak 6,8 miliona tona — jedan od najboljih rezultata decenije. Ovogodišnji povratak na znatno niže nivoe jasno pokazuje koliko je proizvodnja osetljiva i nestabilna.

Klimatske promene pogađaju najvažniju ratarsku kulturu

Glavni uzrok pada je sve izraženija suša. Tokom leta 2025. posebno su pogođeni bili delovi jugoistočne Srbije, gde su usevi na parcelama bez navodnjavanja potpuno propali. Kako je većina površina pod kukuruzom i dalje prepuštena isključivo prirodnim padavinama, svaka klimatska promena direktno se odražava na ukupan rod. Stručnjaci već godinama upozoravaju da bi, bez modernizacije i širenja sistema za navodnjavanje, Srbija mogla da trpi pad prinosa i do 70 odsto u ekstremnim godinama.

Manje setvenih površina

Pored klimatskih faktora, menja se i struktura setve. Sve više proizvođača smanjuje površine pod kukuruzom i okreće se soji, suncokretu ili pšenici, kulturama koje bolje podnose stresne vremenske uslove ili nude stabilniji prihod. Kukuruz, nekada pouzdan stub ratarske proizvodnje, postaje sve riskantniji.

Tržište stočne hrane pred mogućim poskupljenjima

Sa očekivanim ovogodišnjim rodom od 4,45 miliona tona, domaće potrebe od oko 3,5 miliona tona biće zadovoljene, ali prostora za izvoz gotovo da neće biti. To znači: - smanjen devizni priliv, - veću osetljivost tržišta, - potencijalno poskupljenje stočne hrane u mesecima pred nama. Kako je kukuruz ključna komponenta u stočnoj ishrani, svaka promena u ceni brzo se preliva i na meso, mleko i druge proizvode.

Privremena kriza ili početak ozbiljnog pada?

Kada se analizira celokupan period od 2015. do 2025, jasno je da Srbija više ne može da računa na stabilnu proizvodnju kukuruza, piše Agro. Kombinacija klimatskih šokova, nedostatka ulaganja u navodnjavanje i promene strukture setve dovodi zemlju u rizik da u godinama ekstremnih uslova ne proizvodi ni dovoljno za sopstvene potrebe. Stručnjaci upozoravaju da će bez hitnih mera, od ulaganja u sisteme za navodnjavanje, preko razvoja klimatski otpornijih hibrida, do boljeg upravljanja rizicima, kukuruz od najvažnije ratarske kulture može postati najveći izvor neizvesnosti za domaće proizvođače. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.