Kako bi se osiguralo namensko trošenje ovih sredstava, potrebno je uspostaviti Zeleni fond u koji će se eko takse direktno slivati i odakle će se finansirati dalja ulaganja u zaštitu životne sredine, poruka je nove analize NALED-a. Analiza o uticaju CBAM-a na domaće kompanije koja je predstavljena na današnjoj sednici NALED-ovog Saveza za zaštitu životne sredine, nastala je povodom uvođenja nove takse za emitovane količine CO2 za proizvode koji ulaze u Evropsku uniju, odnosno CBAM uredbe. Cilj analize bio je da utvrdi ključne preporuke kako bi se srpska privreda pripremila za novi EU mehanizam prekograničnog usklađivanja cene ugljenika. - Ukoliko izvoznici iz Srbije ne smanje emisije ugljen dioksida u narednih godinu dana, suočiće se sa poskupljenjem svojih proizvoda na evropskom tržištu i time izgubiti na konkurentnosti. Kako do toga ne bi došlo, analiza je pokazala da je jedino rešenje potpuno usklađivanje sa evropskim zakonodavstvom, uz istovremeno uvođenje kako nacionalnog oporezivanja ugljenika, tako i lokalne takse kako bi se sprečio uvoz iz zemalja gde ovaj sistem ne postoji i očuvala konkurentnost domaće privrede– rekla je šefica Jedinice za zaštitu životne sredine u NALED-u Sanja Knežević Mitrović, prilikom predstavljanja analize koju je inicirao NALED, uz finansijsku podršku European Climate Fondation i 7 domaćih kompanija.
Članovi NALED-a su ovom prilikom izglasali i reformske prioritete za naredne dve godine među kojima su razvoj primarne selekcije otpada na lokalu, uvođenje depozitnog sistema za prikupljanje ambalaže od pića i unapređenje načina ekološkog oporezivanja.
Trenutni sistem naplate naknade za zaštitu životne sredine nije u skladu sa principom zagađivač plaća, što znači da nemaju odvraćajući efekat na zagađivače da smanje štetne emisije i samim tim ne dolazi do poboljšanja u pogledu čistijeg vazduha i voda, piše Tanjug. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici