Stoga i ne čudi što su upravo japanski stručnjaci došli da i ovoga puta pomognu kako bi novo radno kolo, teško 46 tona, sa turbinskim poklopcem, vratilom i drugom opremom uskoro počelo sa radom. Revitalizacija RHE jedna je od najvažnijih investicija u „Elektroprivredi Srbije” (EPS). Ove godine biće revitalizovan prvi agregat, a naredne i drugi, čime će biti obnovljeno svih 614 megavata koji sistemu daju dodatnu energetsku sigurnost. Završetkom ovog velikog posla osiguraće se rad ove, kako je zovu, zlatne rezerve EPS-a i u narednim decenijama. Dušan Trišić, direktor za proizvodnju energije u „Drinsko-limskim HE” i kaže - Efekti revitalizacije će se videti u povećanju pogonske spremnosti hidroelektrane. Nije predviđeno povećanje snage agregata, ali će pouzdanost i efikasnost biti daleko veće u jedinstvenoj hidroelektrani u svetu i predočio kapacitete i reverzibilne i protočne HE „Bajina Bašta”. – Kada je tek počela sa radom, imala je najveću zapreminu akumulacije na svetu oko 150 miliona kubika. U svetu se grade HE sa znatno manjom akumulacijom i služe da dnevno ili sedmično koliko se noću ispumpa vode toliko tokom dana proizvedu struje. Posebnost RHE „Bajina Bašta” je što ona ima autonomiju 24 dana i po tome je takođe jedinstvena u svetu. Radovi na revitalizaciji su počeli u aprilu ove godine, a u probni rad biće puštena do kraja godine – kaže Trišić. Inače, ona ima i posebnu ulogu u slučajevima kada dođe do prekida isporuke struje jer postoji poseban slobodan vod do Termoelektrane „Nikola Tesla” u Obrenovcu, kojim se onda šalje struja iz Bajine Bašte. – Zapravo, ova HE ima ulogu rezervne elektrane u sistemu EPS-a. Dakle, ona pokriva nedostatak energije – kaže Trišić. Na pitanje kakva je razlika između RHE u HE odgovara da ova RHE u Bajinoj Bašti može da radi u dva režima, jedan je pumpni kada se voda iz donje akumulacije prepumpava u gornju akumulaciju. Znači, višak energije koji ne može da se plasira u trenucima kada je mala potrošnja, ta energija može biti iz TE, HE i iz OIE, sav taj višak struje se koristi za drugi režim, odnosno prepumpavanje vode i onda se pretvara u električnu energiju po potrebi. On je istakao da se dešavalo prošlog leta da u toku vikenda cena struje bude veoma niska od 10 evra po megavatu, dok u vršnim delovima dana skoči na 100, 200 i 600 evra. Jer kada struje nema, ona je najskuplja. Očekuje da će sa povećanjem padavina tokom jeseni i zime biti bolja hidrologija da bi i akumulacija u Bajinoj Bašti bila veća. Na pitanje da li je tačno da je proizvodnja iz HE „Bajina Bašta” bila manja za 30 odsto zbog višemesečne suše, on odgovara da je tokom leta hidrološka situacija bila veoma loša. – Prošla godina je bila hidrološki veoma dobra, što je povećalo i proizvodnju struje i bila je to druga najveća proizvodnja od kada je HE „Bajina Bašta” puštena u rad. Ova je znatno slabija hidrološki i zato je i proizvodnja do sada bila manja za oko 30 odsto – kaže Trišić, piše "Politika". Kada je reč o foto-naponskoj elektrani „Brana Lazići” snage 330 kilovata, koja je izgrađena 2016. godine, proizvodnja struje zavisi od broja sunčanih sati. Prošle godine je bilo više od 411.000 kilovat-sati proizvedene struje, što je više od srednjegodišnje proizvodnje. Koliko ima sunčanih dana, toliko ova elektrana i proizvodi električne energije, kaže Trišić. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.