Dok god su na snazi opsežne zapadne sankcije protiv Rusije, povratak izgleda malo verovatan. Međutim, ako administracija američkog predsednika Donalda Trampa odluči da ublaži ograničenja, to bi moglo otvoriti vrata nekim kompanijama da se vrate na nekadašnje perspektivno tržište.

Ko je napustio tržište i na koji način?

Više od hiljadu kompanija, uključujući Mekdonalds (McDonald's), Folksvagen (Volkswagen) i Mercedes-Benc (Mercedes-Benz), povuklo se iz Rusije u poslednje tri godine, prodajući svoje poslovanje, predajući ga lokalnim menadžerima ili jednostavno napuštajući imovinu. Druge kompanije, poput Danona (Danone) i Karlsberga (Carlsberg), suočile su se sa zaplenom imovine i prisilnom prodajom.

Prema analizi Rojtersa iz marta 2024, zapadne kompanije su priznale gubitke u vrednosti od 107 milijardi dolara, dok Kiril Dmitrijev, direktor Ruskog fonda za direktne investicije, tvrdi da su američke firme izgubile čak 324 milijarde dolara napuštanjem Rusije.

Prilikom povlačenja, neke kompanije su zadržale opciju otkupa imovine. Na primer, francuski Reno (Renault) prodao je svoj većinski udeo u ruskom proizvođaču automobila Avtovaz u maju 2022. za simboličnu jednu rublju, ali uz opciju otkupa u roku od šest godina.

Neke prehrambene i farmaceutske kompanije, poput Prokter end Gembl (Procter & Gamble), PepsiKo (PepsiCo) i Mondelez, ostale su u Rusiji pravdajući to humanitarnim razlozima, odnosno nastavkom snabdevanja osnovnim proizvodima.

Koje kompanije bi se prve mogle vratiti?

Nakon prvog susreta američkih i ruskih zvaničnika na visokom nivou od početka rata, Dmitrijev je izjavio da očekuje povratak određenog broja američkih kompanija već u drugom kvartalu 2025, iako nije izneo konkretne detalje.

Najverovatnije bi se prve vratile kompanije koje ne potpadaju pod sankcije, poput trgovinskih lanaca i prehrambenih proizvođača, dok bi sektorima poput energetike i finansija i dalje bio onemogućen povratak.

Dmitrijev smatra da će se velike američke naftne kompanije, koje su ranije imale uspeha u Rusiji, „u nekom trenutku“ vratiti na tržište.

Takođe, ruski poslanik Anatolij Aksakov izjavio je ove nedelje da očekuje povratak platnih sistema Visa i Mastercard, iako su te kompanije potvrdile da suspenzija poslovanja u Rusiji ostaje na snazi.

Zašto se kompanije možda neće vratiti?

Mnoge zapadne kompanije, uključujući Karlsberg i Junilever (Unilever), osudile su rusku agresiju na Ukrajinu odmah nakon invazije i opravdale povlačenje moralnim principima.

Ako budući dogovor između SAD i Rusije bude podrazumevao teritorijalne ustupke Ukrajine Moskvi, kompanije koje su se ranije oštro distancirale od Kremlja rizikovale bi ozbiljnu reputacionu štetu ukoliko se vrate.

Koji sektori su isključeni?

Kompanije koje proizvode robu sa dvostrukom – civilnom i vojnom – namenom podležu zapadnim sankcijama.

Boing (Boeing) i Erbas (Airbus) su, na primer, obustavili isporuke aviona i rezervnih delova Rusiji. Ograničenja se odnose i na sektore poluprovodnika, telekomunikacione opreme i elektronike.

Iako postoji mnogo spekulacija o mogućem ublažavanju sankcija kao rezultatu američko-ruskih pregovora, za sada nije predložena nijedna konkretna mera. U međuvremenu, Evropska unija je ove nedelje usvojila 16. paket sankcija protiv Rusije.

Kako se rusko tržište promenilo?

Mnoge svetski poznate marke, od Starbaksa (Starbucks) do Ikee i Levija (Levi’s), zamenjene su ruskim imitacijama. Tako danas preko 800 nekadašnjih Mekdonalds restorana u Rusiji posluje pod nazivom Vkusno & točka („Ukusno i tačka“).

Starbaks je prodao svoje poslovanje ruskom ugostitelju Antonu Pinskiju i reperu Timatiju, a sada posluje pod imenom Stars Coffee.

Zapadni proizvođači automobila mogli bi se suočiti s posebnim izazovom pri povratku, jer su kineski brendovi u međuvremenu osvojili više od 50 odsto ruskog tržišta – što je ogroman skok u odnosu na manje od 10odsto pre tri godine.

Pitanje je i koliko bi ruska vlast uopšte podržala povratak evropskih proizvođača automobila, s obzirom na blisko partnerstvo Moskve i Pekinga, kao i ogroman porast trgovine između Rusije i Kine.

Da li bi zapadne kompanije bile dobrodošle?

Moskva već duže vreme preti odmazdom za, kako tvrdi, „krađu“ ruske imovine u inostranstvu.

Rusija trenutno kontroliše nekoliko zapadnih kompanija putem „privremenog upravljanja“, a predsedničkim dekretima i sudskim odlukama sve više preuzima imovinu firmi sa stranim vlasništvom.

Mnogi zapadni investitori bili su primorani da prodaju svoje poslove u Rusiji uz ogromne gubitke, što znači da bi im trebalo mnogo uverenja da se ponovo upuste u rizik poslovanja u toj zemlji, piše Si En En.

BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:

?is_from_webapp=1&sender_device=pc&web_id=7386934930050172421 Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici