Sveobuhvatne carine podići će nove barijere u najvećoj svetskoj ekonomiji, preokrenuvši decenije liberalizacije trgovine koje su oblikovale globalni poredak. Očekuje se da druge zemlje odgovore kontramerama koje bi mogle dovesti do dramatično viših cena, prenosi RSE. - To je naša deklaracija nezavisnosti“, rekao je Tramp na događaju u dvorištu Bele kuće uz poruku: „Konačno stavljamo Ameriku na prvo mesto“. Tramp je na događaju u Vrtu ruža prikazao tablu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od 10 odsto do 49 odsto. Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina sa 35 odsto i Severna Makedonija sa 33 odsto. Tramp je rekao da trgovinski deficiti više nije samo ekonomski problem, to je, kako je rekao „nacionalna vanredna situacija“. - U mnogim slučajevima prijatelj je gori od neprijatelja po pitanju trgovine - rekao je Tramp. - Mi subvencionišemo mnoge zemlje i održavamo ih - rekao je Tramp o trgovinskim partnerima, posebno o Meksiku i Kanadi. - Zašto ovo radimo? Mislim, u kom trenutku ćemo reći morate da radite za sebe.“ Evropskoj uniji Tramp uvodi carine od 20 odsto, dok je za Veliku Britaniju odredio 10 odsto, a Švajcarskoj 31 odsto. Za Kinu je predvideo carine od 34 odsto, za Tajvan 32 odsto, za Južnu Koreju 25 odsto, a za Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu – 49 odsto, dok je za Vijetnam predvideo 46 odsto. Trampova administracija je prethodno objavila zvanično obaveštenje da će odvojeni set carina na uvoz automobila koje je Tramp najavio prošle nedelje stupiti na snagu 3. aprila. Tramp je već uveo carine od 20 odsto na sav uvoz iz Kine i od 25 odsto na čelik i aluminijum i proširio ih na skoro 150 milijardi dolara vredne proizvode. Njegovi savetnici kažu da će carine vratiti strateški vitalne proizvodne kapacitete u SAD. Ekonomisti upozoravaju da bi carine mogle da uspore globalnu ekonomiju, povećaju rizik od recesije i povećaju troškove života prosečne porodice u SAD za hiljade dolara. Zabrinutost oko carina već je usporila proizvodnu aktivnost širom sveta, a istovremeno je podstakla prodaju automobila i drugih uvezenih proizvoda jer potrošači žure da ih kupe pre nego što cene porastu. Istovremeno nestabilnost je zavladala na finansijskim tržištima dok su investitori čekali Trampovu objavu. Američke akcije su od februara izgubile skoro pet hiljada milijardi dolara vrednosti. Srbija se našla među zemljama kojima su Sjedinjene Američke Države, odlukom predsednika Donalda Trampa, uvele najviše carine. Kako se može videti iz sinoć objavljenih tabela, američku administraciju najvećim delom vodila je matematička logika pri određivanju visine carina koje će razrezati svakoj zemlji ili teritoriji. Onima koji imaju visoke carine na američke proizvode, 20% i više, Tramp je uveo carine u iznosu polovine onog što plaćaju američke kompanije. S druge strane, zemljama i teritorijama koje su carinile proizvode iz SAD sa 10%, Tramp je uveo carine u istom procentu. Kako je Srbija, prema tvrdnjama Trampove administracije, opteretila američke proizvode carinskim dažbinama od čak 74 odsto, ubuduće će izvoz proizvoda iz Srbije u SAD biti carinjen sa 37 procenata.

Ko bi mogao da bude najviše oštećen

Zbog uvedenih carina pre svega bi mogao da strada izvoz automobilske industrije (najviše automobilske gume), kao i namenska industrija (mahom municija). Iako ne tako veliki izvozni proizvod, carinama bi mogla da budu pogođeni i prehrambeni proizvodi. Iz Srbije se u većem obimu u SAD izvoze i IT usluge, ali ne bi trebalo da budu ugrožene carinama. S druge strane, iako neke važne izvozne proizvode, poput metala, ne izvozimo puno u SAD u odnosu na Evropu i druga tržišta, oni bi mogli posredno da budu pogođeni. Naime, i druge zemlje biće pogođene carinama pa bi prednost u snabdevanju mogle sada da daju domaćim proizvođačima koji bi smanjili plasman na američko tržište, što smanjuje prostor za naše izvoznike.

Značaj američkog tržišta za Srbiju

To znači da će efekta na Srbiju sigurno biti iako SAD nisu naše veliko izvozno tržište. Ali, nisu ni za zanemariti. Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da se u poslednje dve godine razmena dve zemlje uravnotežila. Izvoz Srbije značajno je bolje rastao nego uvoz iz SAD. S druge strane, podaci pokazuju da je učešće izvoza u SAD u našem ukupnom izvozu tek oko 2 odsto. Takođe, američko tržište je tek 19. izvozno tržište po značaju za našu državu. Ali, ne i previše malo imajući u vidu da je plasman na tlo SAD prvi put premašio 600 miliona evra, piše Forbs.   BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?is_from_webapp=1&sender_device=pc Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.