Bar tako smatra Bil Gejts, osnivač Majkrosofta, koji je u najnovijem podkastu „People by WTF“ izjavio sledeće. - AI će doći i obezbediti medicinski IQ, i više neće biti manjka lekara. Gejts, koji se već decenijama zalaže za unapređenje javnog zdravlja širom sveta, naglašava da zemlje poput Indije, kao i brojne afričke države, i dalje imaju ozbiljan deficit medicinskog osoblja. Ovaj problem, kaže on, nije ograničen samo na zemlje u razvoju.

Manjak lekara u Americi biće ogroman

Prema izveštaju Američkog udruženja medicinskih koledža, očekuje se da će do 2036. godine u Sjedinjenim Američkim Državama nedostajati čak do 86.000 lekara, uključujući specijaliste i lekare opšte prakse. https://bizportal.rs/lifebiz/kako-ce-izgledati-poslovi-u-buducnosti-bil-gejts-najavio-revolucionarne-promene/ - Zemlji su potrebne stotine hiljada lekara kako bi svi imali jednaku zdravstvenu zaštitu – uključujući manjine, one bez osiguranja i ljude koji žive u ruralnim područjima - rekao je Majkl Dil, direktor za istraživanje zdravstvene radne snage. Poseban izazov predstavlja nedostatak lekara specijalizovanih za brigu o starijoj populaciji, dok broj starijih pacijenata neprestano raste. Stručnjaci već upozoravaju da bi to moglo izazvati ozbiljnu krizu kvaliteta zdravstvene nege.

Startapi sa AI rešenjima dobijaju milijarde

U cilju rasterećenja preopterećenih lekara i medicinskog osoblja, AI startapi kao što su Suki, Zephyr AI i Tennr, razvijaju rešenja za automatizaciju svakodnevnih zadataka – od fakturisanja i beleženja podataka do postavljanja dijagnoza i selekcije pacijenata za nove tretmane. Ovi projekti već su prikupili milijarde dolara investicija. Prema podacima konsultantske kuće McKinsey, generativna veštačka inteligencija mogla bi da podigne produktivnost u zdravstvu i farmaciji za čak 370 milijardi dolara.

Obrazovanje sledeće na redu

AI bi mogao da promeni i obrazovni sistem, jer se i tamo beleži ozbiljan manjak stručnog kadra. Prema podacima američke federalne vlade iz 2023. godine, 86% javnih škola u SAD prijavilo je probleme sa zapošljavanjem nastavnika za školsku 2023/24. godinu, dok je gotovo polovina škola izjavila da nemaju dovoljno nastavnog osoblja. U Velikoj Britaniji, jedna srednja škola u Londonu počela je prošle godine da koristi AI alate poput ChatGPT-a umesto pojedinih nastavnika, kako bi pomogli učenicima u pripremi za ispite. Pilot-program u školi David Game College uključuje 20 učenika koji godinu dana koriste AI alate u ključnim predmetima poput engleskog jezika, matematike, biologije i informatike. Uprkos zabrinutosti da bi učenici mogli koristiti AI za prepisivanje, mnogi nastavnici su za Business Insider rekli da su optimistični u vezi s potencijalom generativne AI da uštedi vreme nastavnicima i poboljša učenje — posebno jer je sve teže popuniti nastavna mesta.

Ako AI preuzme poslove - šta ostaje ljudima?

Gejts nije govorio samo o lekarima i nastavnicima. On smatra da će AI promeniti i fizičke poslove, uključujući radnike u fabrikama, građevinske radnike i čistače u hotelima — svakoga čiji posao zahteva fizičku veštinu i vreme. „Ruke moraju biti zaista vešte da bi se ti poslovi obavljali. I mi ćemo to postići“, rekao je za Biznis insajder Tehnološki giganti poput Nvidije ulažu velika sredstva u razvoj humanoidnih robota sposobnih da obavljaju manuelne zadatke, poput pakovanja robe u skladištima ili čišćenja podova. Cilj je da se smanje troškovi rada i poveća efikasnost. Gejts veruje da svet ide ka budućnosti u kojoj će rad biti drastično smanjen – ili će makar izgledati potpuno drugačije nego danas. - Ljudi će moći da se ranije penzionišu, da rade kraće radne nedelje“, kaže on. „Biće potrebno gotovo filozofsko preispitivanje pitanja: 'Kako bi vreme zapravo trebalo da se provodi?' Gejts dodaje da se i sam bori s tim pitanjem: - Teško je za nas – ja sam gotovo 70 godina proveo u svetu u kojem je sve nedostajalo – da promenimo način razmišljanja. Još 1930. godine, ekonomista Džon Mejnard Kejns predvideo je da bi tehnološki napredak mogao smanjiti radnu nedelju na samo 15 sati. Skoro vek kasnije, uprkos velikim skokovima u produktivnosti, većina ljudi i dalje radi oko 40 sati nedeljno. - Ne moram da radim“, rekao je Gejts. „Radim zato što hoću. Zašto? Zato što je zabavno, prenosi Telegraf. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?lang=en Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.