Armija ljudi, posebno mladih, svakog dana seda ispred računara ili uzima u ruke mobilne telefone i odlazi daleko od stvarnosti, u virtuelni svet. Realnost je ionako precenjena kategorija, zar ne? Otkad je računara, postojale su i video igre. Voleli smo, mi stariji gejmeri, da se igramo i onomad na legendarnom Komorodoru 64, a danas je je jedna od najisplatijivijih grana industrije zabave. Od tada, razvija se munjevito, i tek će biti mašina za pravljenje para.

Mnogo ulaganja, ali i dobra zarada

Lideri u gejming industriji imaju izuzetno razvijen sistem, koji se u narodu zove "mamipara". Ipak, kako to funkcioniše? Mnogo je, ako ćemo pravo, truda potrebno da bi se napravila jedna video igra. Timovi koji je prave broje stotine ljudi i potrebne su godine da bi one ugledale svetlost dana. Ekonomski gledano, ulaganja su zaista ogromna. Primera radi, za video igru "Star citizen" ("Zvezdani građanin"), čija je radnja smeštena u svemiru, do sada je, prema izveštajima medija, potrošeno astronomskih 500 miliona dolara. A povrh toga, igra je najavljena daleke 2011. godine, i i dalje nije završena, pa se računi samo gomilaju, kako vreme prolazi. Međutim, ako je finalni proizvod kvalitetan, povraćaj novca je zagarantovan. Recimo, globalni fenomen, video igra "Majnkraft", prodata je preko 300 miliona primeraka do 2023. godine. Sada je po toj video igri snimljen i film, koji takođe beleži rekordnu zaradu. I sada dolazimo do ključnog momenta, a to su, naravno, deca. Ko igra "Majnkraft" (u prevodu, "Veština rudarenja")? Deca. Verovatno u svakoj drugoj srpskoj kući postoji jedan mali gejmer (ili gejmerka) ko provodi sate i sate sa pijukom u rukama, dok kopa i razbija te virtuelne blokove. I to nije sve. Postoji i magična reč u virtuelnom svetu koja glasi - mikrotransakcije. Od te reči, tvorcima video igara kreće voda na usta. Mikrotransakcije podrazumevaju kupovinu u okviru neke video igre. Igrač zameni pravi novac za virtuelne novčiće, a onda sa tim novčićima kupuje virtuelne stvari. Recimo, u "Majnkraftu" 300 nacrtanih novčića košta 2 dolara. Za 1.720 novčića, treba izdvojiti 10 dolara. Slično je i u "Robloksu" i u stotinama drugih igara, posebno onih koje se igraju na mobilnim telefonima. A roba je šarena i raznovrsna. Recimo, novi mač koji ima posebne moći i ima super ime, neka se zove "Jecaj 1.000 nesmirenih duša", košta 5 dolara. Najčešće, to se plaća tatinom karticom... Pa neka svaki hiljaditi igrač, to jest njegov roditelj, kupi "Jecaj...", jasno je kolika se zarada vrti samo od mikrotransakcija. Postoji i u igračkoj industriji ono što se zove "pretprodaja", to jest, kada igra još nije završena (kad će, ne znamo) ali ju je moguće naručiti unapred, sa popustom. I od te reči, tvorcima video igara ide voda na usta. Trenutno, globalna industrija video igara vredi oko 300 milijardi dolara. Treba napomenuti i to da je preko 50 odsto prihoda igara ide preko mobilnih telefona, upravo zahvaljujući mikrotransakcijama. A da ne pričamo o zaradi od igračkih konzola poput Sonijevog "Plejstejšna"... Za sada, video igra koja još drži rekord po zaradi je "GTA 5". Njeni tvorci, kompanija "Rokstar", inkasirala je zapanjujućih 8 milijardi dolara. Inače, važan deo igračke industrije su jutjuberi i strimeri. To su, ko ne zna, ljudi koji ponekad i danima bez prekida, igraju video igre na Internetu. I ljudi ih gledaju kako igraju, i plaćaju im za to. Najuspešniji strimeri dobijaju sponzorstva i oglašivače, a godišnje mogu da zarade i preko milion dolara.

Šareni svet, lepši od stvarnosti

Postoji i reč koju tvorci igara mrze, a to je "piraterija". Video igre je moguće dobiti besplatno, to jest, razmenom sa drugim igračima na internetu, ali je u većini država nelegalno, a kazne su velike. Međutim, ono što kompanije ne žele da priznaju jeste da piraterija samo doprinosi reklami i prodaji. Jednostavno, ko uzme piratsku verziju igre, svakako nije nameravao da je kupi. I nijedna kompanija zbog piraterije nije propala. Da se razumemo, stvaranje video igre je veoma zahtevan posao, a mnoge među njima su prava remek dela dizajna i kreativnosti, u koji je uloženo mnogo truda i ljubavi. A kako vreme bude teklo, a nova armija dece bude dobijala nove mobilne telefone, nije daleko dan kada će gejming industrija postati vrednija i od naftne. Jer, možda je virtuelni svet, pun moći i magije, ipak lepši od stvarnosti? BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.