Evropski zvaničnici su nakon sastanka održanog u Londonu, zajedno sa Ukrajinom, pozvali Rusiju na hitno 30-dnevno primirje, kako bi otvorili prostor za razgovore o trajnom miru. Ukrajina i njeni saveznici upozorili su Moskvu 10. maja, da će ukoliko odbije prekid vatre, nametnuti još oštrije sankcije. Zajedno sa visokom predstavnicom EU Kajom Kalas, oni su se dogovorili o jačim koracima kako bi dodatno ograničili sposobnost Rusije - pooštravanjue ograničenja cene nafte, nastavak smanjenja uvoza ruske energije, smanjenje prihoda Kremlja, kao i da ruska državna imovina ostaje blokirana sve dok zaustavi svoju agresiju i ne nadoknadi štetu. Prema rečima Jovana Kneževića, stručnjaka za geopolitiku i ekonomsku diplomatiju, EU je u prethodnom periodu uvela širok spektar sankcija Rusiji i kako kaže, vrlo malo toga može da uradi mimo toga, tako da Rusija to ne uzima za ozbiljno, posebno što nikada nije prihvatala ultimatume. - Potpuno je izvesno da EU nema tu moć pošto je Rusija svoje poslovanje okrenula ka članicama BRIKS - rekao je Knežević za Bizportal. Dodao je da Rusija ima nekoliko tržišta gde može prodati svu količinu svojih sirovina, tako da, kako kaže, ta pretnja nema objektivnu težinu. Osim ekonomskih mera, oni su poručili da će da nastave da jačaju ukrajinsku vojsku, pružaju bezbednosne garancije, kao i da grade snažan NATO savez. Ruski predsednik Vladimir Putin je kao odgovor na ovaj ultimatum pozvao Ukrajinu da usmeri razgovore u Istanbulu, koji bi trebalo da počnu 15. maja. Na to predsednik ukrajine Volodimir Zelenski poručio je da je spreman da ode u Tursku i da se sastane sa ruskim predsednikom. Putin još uvek nije zvanično potvrdio dolazak u Istanbul. Nemački kancelar Fridrih Merc istakao je da će Nemačka uvesti dodatne sankcije Rusije, a izvori iz EU takođe su najavili novi krug evropskih sankcija za 14. maj. Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp postavio je ultimatum obema stranama i dodao da ukoliko se ne budu ubrzo dgovorili, SAD će se povući iz tog procesa. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen razgovarala je sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom o mogućnosti blokiranja gasovoda Severni tok 2 kao "meri" protiv Rusije ako Moskva ne pristane na predloženi prekid vatre. A, portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da sa Rusijom nije moguće razgovarati na taj način. - Rusija više ne posmatra EU kao srateškog partnera i samim tim ne računa na profit od prodaje resursa, to jest, očekuje da će u jednom trenutku doći do potpuno obustave prodaje na tom tržištu i samim tim Rusiju ne pogađa nijedna mera koju EU može da primeni - izjavio je Knežević.

Udarac ruskim prihodima i energiji

Putin je pozvao je Ukrajinu da usmeri razgovore u Istanbulu, koji bi trebalo da počnu 15. maja. Kako je objasnio njegov savetnik Jurij Ušakov, pregovori će se zasnivati na pregovorima u Istanbulu 2022. godine i "trenutnoj situaciji na bojnom polju". - Svet je trenutno multipolaran i svi aktivni blokovi saradnje su sposobni da funkcionišu bez onog drugog, tako da nijednu stranu neće previše pogoditi jer se sve strane fokusiraju na svoje nosioce - rekao je Knežević. Prema njegovim rečima, Severni tok trenutno nije operativan- ni 1 ni 2. - Za Nemačku privredu to bi značilo da se opet puste u rad. Oborila bi se cena gasa u EU ako ni opet ne bi krenuo gas Severnim tokom 1 i 2 - naveo je naš sagovornik. Kako kaže, EU blok se potpuno okreće zapadnim i južnim alternativama i postoji plan da se snabdevanje svih članica EU vrši na isti način, to jest, iz istog izvora.

Novi talas sankcija najavljen za 14. maj

Evropska unija ne namerava da oživi uvoz ruskih energenata čak ni posle potencijalnog mirovnog dogovora između Ukrajine i Rusije, izjavio je evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen pred početak neformalnog sastanka ministara energetike EU u Varšavi. - Više nećemo dozvoliti da se energija koristi kao oružje protiv nas. Nećemo indirektno puniti Putinovu ratnu kasu. Doneli smo odluku da okončamo uvoz ruske energije - rekao je Jorgensen, ističući da je to ključno za bezbednost Evrope i solidarnost sa Ukrajinom, piše Tanjug. On je naglasio da odluka EU ne zavisi od aktuelnih međunarodnih pregovora o okončanju rata u Ukrajini i da će ostati na snazi i nakon što se mir uspostavi, prenosi Rojters. Evropska komisija je 6. maja predstavila "mapu puta" za postepeno ukidanje zavisnosti od ruskih energenata. Plan uključuje pravne mehanizme za raskid dugoročnih ugovora sa ruskim dobavljačima i predviđa potpuno obustavljanje uvoza ruskog gasa do 2027. godine.

Rusija - zemlja sa najvećim brojem sankcija

Podsećamo, Zapadne zemlje su uvele opsežne sankcije Rusiji nakon invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Međutim, mere su bile jednostrane i parcijalne, i dok su bile efikasne u narušavanju ruske ekonomije, izbegavanje i "preusmeravanje trgovine" kroz treće zemlje ograničavaju njihov uticaj. Knežević je zaključio da od 2022. odnos prema energentima iz Rusije prouzrokovao je privrednu recesiju i krizu tako da se može očekivati samo produbljivanje iste ako se nastavi u tom smeru. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici