Ova istraga predstavlja prvi slučaj EU u oblasti zaštite konkurencije koji se odnosi na manjinski udeo, kao i prvo sprovođenje pravila konkurencije EU u domenu tržišta rada. Istraga Evropske komisije o zabranjenim dogovorima između nemačkog Deliveri HIro i španskog Glovo-a, dve najveće evropske kompanije za dostavu hrane, rezultirala je ukupnom kaznom od 329 miliona evra. Kompanije su proglašene krivim za kršenje pravila konkurencije EU jer su učestvovale u kartelu koji je manipulisao tržištem onlajn poručivanja i dostave hrane, namirnica i drugih potrošačkih proizvoda za svakodnevnu upotrebu. Ovaj slučaj postavlja važan presedan, jer je prvi put da je EU sankcionisala antikonkurentsko ponašanje povezano sa manjinskim vlasničkim udelom, ukazujući na to da i mali udeo u konkurentskoj firmi može biti zloupotrebljen radi ograničavanja konkurencije. - Naravno, posedovanje udela u konkurentskoj firmi nije nezakonito. Ali može postati problematično kada se taj udeo koristi za pristup poverljivim informacijama i uticanje na odluke na način koji šteti konkurenciji- izjavila je potpredsednica Komisije zadužena za konkurenciju, Tereza Ribera. Takođe, ovo je i prvi slučaj primene pravila EU o zaštiti konkurencije u oblasti tržišta rada, jer je Komisija utvrdila da je kartel između Delivery Hero-a i Glovo-a uključivao dogovore o međusobnom nezapošljavanju i „neotimanju“ zaposlenih – prakse koje, prema mišljenju Komisije, smanjuju mogućnosti zapošljavanja za radnike. - Ova istraga pokazuje da pravila konkurencije nisu tu samo da bi se cene držale pod kontrolom-rekla je Ribera, dodajući da antimonopolska pravila EU takođe služe da se obezbedi pošteno tržište rada, na kojem poslodavci konkurišu za talente i ne sklapaju tajne dogovore kojima bi ograničili broj, kvalitet i prilike za radnike.

Mali udeo, velike kazne

Počev od jula 2018. godine, DeliverI HIro je počeo da stiče manjinski udeo u Glovo-u, koji je tokom godina povećavao dodatnim investicijama. Četiri godine kasnije, 2022. godine, stekao je potpunu kontrolu nad Glovo-om. U junu 2022. i ponovo u novembru 2023, Komisija je izvršila nenajavljene inspekcije prostorija ovih kompanija, u okviru sopstvene istrage o mogućem dogovaranju u sektoru dostave hrane. Zaključeno je da su od jula 2018. do jula 2022. Delivery Hero i Glovo postepeno uklanjali međusobna konkurentska ograničenja i zamenili tržišno nadmetanje slojevitom antikonkurentskom koordinacijom. Prekršaj je prestao 2022. godine, kada je Delivery Hero formalno preuzeo većinski udeo u Glovo-u i učinio ga svojom podružnicom. Obe kompanije su priznale učešće u kartelu i saglasile se sa poravnanjem, što je procedura uvedena 2008. godine i omogućava firmama da prihvate odgovornost i predložene kazne. Zauzvrat su, zbog saradnje i odricanja od pojedinih proceduralnih prava, dobile standardno umanjenje kazne od 10%: oko 223 miliona evra za Delivery Hero i 106 miliona evra za Glovo.

Podela tržišta

-U budućnosti ćemo pažljivo pratiti moguće antikonkurentske prakse u sektorima koji su direktno orijentisani na potrošače - poručila je komesarka Ribera. U središtu nalaza Komisije bio je upravo manjinski udeo Delivery Hero-a u Glovo-u, koji je omogućio i olakšao nezakonitu koordinaciju. Prema nalazima istrage, taj udeo je stvorio kanal za razmenu poslovno osetljivih informacija i usklađivanje poslovnih strategija dve firme. - Razmenjivali su osetljive informacije koje prevazilaze ono što je potrebno investitoru da zaštiti svoju investiciju - rekla je Ribera. Među tim informacijama nalazile su se strategije cena, kapaciteti, troškovi, karakteristike proizvoda i organizacija mreže dostavljača. - Praktično su razgovarali o svemu. I jasno je da je to moglo dovesti do usklađivanja njihovog poslovanja na tržištu- rekao je jedan visoki zvaničnik EU. Kompanije su takođe podelile geografska tržišta Evrope: izbegavale su ulazak na nacionalna tržišta na kojima je druga bila prisutna, a dogovarale su koordinisane ulaske na nova tržišta – čime je efektivno eliminisana direktna konkurencija. Još jedan ključan element prekršaja bile su i „no-poach“ klauzule – dogovori o nezapošljavanju ili nepreotimanju radnika. - Drugim rečima, firme su prestale da se međusobno nadmeću za radnu snagu. Takve prakse štetne su za radnike jer utiču na smanjenje plata i mobilnosti radne snage -, objasnila je Ribera.

Šta sledi?

Ribera je najavila da će Komisija ubuduće posvetiti veću pažnju rizicima koje manjinski udelima u konkurentskim firmama mogu predstavljati za tržište. - Smatram da ovakvi ulozi ne moraju nužno biti loši – naprotiv, mogu biti i korisni - rekla je ona, ali je jasno istakla granicu: zloupotreba informacija koje prevazilaze legitimne potrebe investitora može ozbiljno narušiti konkurenciju. Komisija, kako je zaključila, ostaje odlučna u tome da spreči slična ponašanja u drugim industrijama.   BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?lang=en Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.