Industrijska proizvodnja i izvoz Nemačke pali su u aprilu, nakon kratkotrajnog rasta u prvom kvartalu, što ukazuje da je prethodni skok bio rezultat unapred povučenih porudžbina usled straha od tarifa. Proizvodnja u sektoru prerađivačke industrije pala je za 1,4 odsto u odnosu na prethodni mesec i smanjena je za 1,8 odsto u poređenju sa aprilom 2024. U martu je ukupna proizvodnja porasla za 2,3 odsto na mesečnom nivou, ali je pala za 0,7 odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne godine. Istovremeno, izvoz iz Nemačke razočarao je u aprilu, opavši za 1,7 odsto mesečno i za 2,1 odsto na godišnjem nivou. S druge strane, uvoz je porastao za 3,9 odsto u periodu mart–april, dok je godišnji rast iznosio 3,8 odsto. - Današnji podaci o industrijskoj proizvodnji odražavaju očekivani obrnuti efekat unapred povučenih porudžbina iz prvog kvartala i sugerišu da strukturne slabosti u industriji još uvek nisu prevaziđene - rekao je Karsten Brzeski, globalni šef makroekonomije u ING-u, u svom saopštenju. - Istovremeno, međutim, postoje sve jači nagoveštaji da se nemački industrijski ciklus postepeno okreće, jer su industrijske porudžbine takođe porasle, a nivo zaliha počeo je da opada - objasnio je on. Uprkos ponekim svetlim tačkama u podacima, pretnje tarifama od strane američke administracije dodatno opterećuju izglede Nemačke, koji su i bez toga ugroženi strukturnim problemima. U poslednjim godinama, Nemačka je dobila etiketu -bolesnika Evrope-, usled usporenog rasta, starenja radne snage, prevelike birokratije, visokih troškova energije i slabe produktivnosti. Bruto domaći proizvod je ipak porastao za neočekivanih 0,4 odsto u prvom kvartalu ove godine, podstaknut nastojanjem firmi da se pripreme za Trampove tarife. Ekonomisti se nadaju da će nedavno smanjenje kamatnih stopa od strane ECB-a, uz povećanu potrošnju za odbranu, podržati dalji rast nemačke privrede. Nemačka je usvojila ustavnu izmenu kojom se pravilo o -kočnici zaduživanja- neće primenjivati na izdvajanja za odbranu iznad 1odsto BDP-a. Vlada je takođe kreirala vanbudžetski fond od 500 milijardi evra za dodatne infrastrukturne investicije. Za dve nedelje se očekuje da vlada predstavi budžetske planove za 2025. i 2026. godinu, koji bi trebalo da donesu više detalja o tome kako i kada planira da potroši 500 milijardi evra iz novog fonda za infrastrukturna ulaganja - rekao je Brzeski. Iako je još uvek veoma rano i dalekosežne strukturne reforme nisu predstavljene, politički potezi u prvim mesecima nove vlade deluju obećavajuće i mogli bi da pokrenu pozitivan zamajac - piše Euronews biznis.   BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.