I dok se u nekim državama za osnovne potrebe izdvajaju gotovo duplo veći iznosi nego u drugima, zajedničko tržište nije uspelo da izjednači stvarne cene koje građani svakodnevno plaćaju. Najskuplji život zabeležen je u Danskoj, gde su ukupni troškovi čak 43 odsto iznad proseka EU, a prate je Irska i Luksemburg. Nasuprot tome, u Bugarskoj su prosečne cene tek 60 odsto evropskog proseka, dok Rumunija i Poljska takođe ostaju među najpovoljnijima. Značajne razlike vide se i u pojedinačnim kategorijama, kao što su alkohol i duvan, gde Irska dominira kao najskuplja zemlja – čak tri puta skuplja od Bugarske u ovoj oblasti. Finska i Francuska takođe imaju visoke cene, dok su Poljska i Slovačka bliže donjoj granici. Neujednačenost se nastavlja i kada su u pitanju usluge – hoteli i restorani su posebno skupi u Skandinaviji, dok su najpristupačniji u jugoistočnom delu Evrope. Na primer, večera u Danskoj može koštati gotovo tri puta više nego u Bugarskoj, gde su ukupni troškovi ugostiteljskih usluga upola niži od evropskog proseka. Razlike postoje i u cenama odeće, gde se nordijske zemlje opet izdvajaju kao skuplje, dok su Rumunija, Mađarska i Bugarska najpovoljnije. Kada je reč o osnovnoj potrošnji – hrani i bezalkoholnim pićima – Luksemburg prednjači po visokim cenama, dok Rumunija nudi najniže, a potrošačka elektronika je najjeftinija u Italiji, za razliku od Finske gde su ti proizvodi znatno skuplji, prenosi biznis.kurir.rs/Kamatica. Iako je Evropska unija zamišljena kao ujedinjeno tržište, svakodnevna realnost građana pokazuje da cene i životni standard i dalje zavise od lokalnih faktora – od poreskih politika do ekonomskog razvoja i potrošačke moći. Građani EU tako ne žive pod istim uslovima, a planiranje potrošnje zavisi od toga u kojoj se zemlji nalaze. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?lang=en Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.