Taj delić mora zove Ormuski moreuz, i toliko je uzak na svom plovnom delu da brodovi kroz njega prolaze u smenama, kako ne bi došlo do sudara. Moreuz (u punoj širini ima 95 kilometara) je smešten između Persijskog i Omanskog zaliva i stvara vezu sa Arapskim morem. Sa jedne strane su Oman i Ujedinjeni Arapski Emirati, a sa druge Iran. Ono što se dešava oko rata sa Iranom i Izraelom je, imajući sve to u vidu, toliko ozbiljno da su i na Njujorškoj berzi već u panici. Iz Irana je krajem ove nedelje stigla poruka da oni imaju brojne mogućnosti da odgovore neprijateljima. Jedna od najrazornijih, u ekonomskom smislu, bilo bi zatvaranje Ormuskog moreuza. Jer, kroz njega prolazi oko 20 miliona barela nafte svakog dana, što je četvrtina svetske potrošnje. Spisak zemalja koje tuda izvoze naftu širom sveta je impozantan: u pitanju su Saudijska Arabija, Kuvajt, Katar, Ujedinjeni Arapski Emirat, Irak i Iran.

Da li je "ekstremni rizik" realan?

Planeta se, dakle, trenutno nalazi u situaciji "ekstremnog rizika", a stručnjaci već predviđaju da bi cena nafte uskoro mogla da premaši 100 dolara. Da li treba da se uplašimo? Za sada, situacija je pod kontrolom, a svetu ostaje nada to što Iran nema puno načina da blokira moreuz. Jednostavno, to je fizički nemoguće. Međutim, postoji mogućnost da iz Teherana organizuju napade na tankere, i tako naprave štetu koja bi bila vidljiva i u najudaljenijim tačkama naše planete. Ima još jedna stvar koja sprečava Iran da, ako ne zatvori, a ono bar sabotira prolaz tankera sa naftom kroz Ormuski moreuz. I to je ono što trenutno i cenu nafte i stanje na berzama drži pod kontrolom. Prvo, najveći kupac iranske nafte je Kina, koja ne bi blagonaklono gledala na poskupljenje i eskalaciju krize. Dakle, Iran bi praktično sebi pucao u nogu tim potezom. I ne samo to - kako je preneo CNBC, bilo koja vrsta blokade bi više naštetila prijateljima Teherana, izvoznicima nafte, nego neprijateljima. Postoji i alternativna ruta, jer Saudijska Arabija kontroliše naftovod "Istok-Zapad". Ipak, kroz njega može da prođe oko 2,6 miliona barela nafte dnevno, što ni blizu nije dovoljno za globalne potrebe za ovim ključnim energentom. Glavni kupci nafte koja prolazi kroz moreuz su Japan, pomenuta Kina, Južna Koreja i Indija. Ne treba zaboraviti i to da je potencijalnim zatvaranjem prolaza posebno bilo pogođeno i tržište tečnog prirodnog gasa. Oko 20 odsto količine ide za Evropu, a ostatak u Aziju. Dakle, kad se sve sabere, ne treba paničiti, ali s obzirom na to da je svet u poslednje tri godine stalno na ivici rata širokih razmera, treba biti oprezan. I to sada više nego ikada pre, jer je sve počelo zbog navodnog razvoja nuklearnog oružja u Iranu. S obzirom na to, nije isključen "najgori scenario", jer u Teheranu svakog trenutka mogu da se sete izreke koja glasi "očajna vremena zahtevaju očajničke mere". Sada dolazimo i do situacije u Evropi, a posledično i u Srbiji. Ursula fon der Lajen, šefica Evropske komisije, nedavno je opet ponovila da je cilj Evrope da se zavrnu sve slavine i zauvek okonča era ruskih fosilnih goriva u Evropi. Cilj je da se već od 1. januara sledeće godine zabrane svi ugovori za kupovinu ruskog gasa, a da se do 2027. godine protok ruske nafte, zajedno sa gasom, svede na nulu. Kada to bude primenjeno u formi uredbe, koju treba da usvoji Evropski parlament, sve te odluke biće zvanične i teško oborive. A sada, uz tragične događaje u Izraelu i Iranu, Evropa je na ivici da postane neka vrsta globalne energetske parije, u kojoj su cene energenata, a samim tim i cene osnovnih proizvoda, poput hrane, podložne isključivo rastu. Po jednom od scenarija, Lajen bi mogla da podrži Donalda Trampa, predsednika SAD-a, u daljoj eskalaciji sukoba sa Iranom. A saveznici Irana, među kojima je i Rusija, mogli bi da iskoriste to da se bar posredno osvete Evropi, tako što će tankere sa naftom i gasom preusmeriti još više ka Aziji i Indiji.

Ima i gore od "ekstremnog rizika"

I sve se to događa u trenutku kada svet pokušava da se okrene nuklearnim elektranama i čistim izvorima energije. Zatvaranje Ormuskog moreuza je, ipak, prilično neverovatna mogućnost, ali šta je u sadašnjem trenutku dovoljno neverovatno, da ne bi postalo istinito? I to pogotovo sada, kada Donald Tramp raspoređuje američke razarače po Sredozemnom moru, a jedan od njih je, prema izraelskim izvorima, već učestvovao u presretanju iranskih projektila koji su se kretali prema Izraelu. Ukratko, ima nešto mnogo gore od teško izvodive blokade i sabotaže jednog važnog moreuza - a to je najstrašniji scenario, da umesto nuklearnih elektrana, dobijemo nuklearni rat. U tom slučaju, nafta, gas, energenti, biće vredniji od zlata, a opet bi to bio najmanji problem. Kao što je najmanji problem i želja Donalda Trampa, predsednika SAD-a, da u istoriji bude upamćen kao mirotvorac i, po mogućstvu, dobitnik Nobelove nagrade za mir, o kojoj sanja još od prošlog mandata. Po svojoj prilici, ta želja će ipak ostati samo pusti sanak. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.