Glasanje je bilo izjednačeno 50-50, ali je potpredsednik SAD Džej Di Vens glasao za usvajanje amandmana, čime je zakon izglasan. Republikanski senatori Suzan Kolins iz Mejna, Rend Pol iz Kentakija i Tom Tilis iz Severne Karoline pridružili su se demokratama i glasali protiv, prenosi američki portal Politiko. Lider većine u Senatu Džon Tjun rekao je da zkon predviđa produženje poreskih olakšica, kako isti ljudi koji su imali koristi od toga 2017. i poslednjih osam godina ne bi završili sa kolosalnim, masivnim povećanjem poreza koje ih udara u lice 1. januara. Nakon glasanja u Senatu, zakon se vraća u Predstavnički dom na ponovno razmatranje zbog amandmana koje je Senat uneo u verziju zakona koju je Predstavnički dom usvojio prošlog meseca, tada s minimalnom većinom od jednog glasa. Očekuje se da će Predstavnički dom početi sa glasanjem već sutra, a Tramp je dao većinski republikanskom Kongresu rok do 4. jula da mu pošalje konačnu verziju zakona na potpisivanje. Zakon, koji uključuje produženje poreskih olakšica, izmene imigracione politike i smanjenje socijalne potrošnje, izazvao je oštre podele u Kongresu i među republikancima, ali i otvorene kritike javnosti, uključujući milijardera i bivšeg saradnika američkog predsednika, Ilona Maska, koji je zapretio osnivanjem treće stranke ako zakon bude usvojen. Po proceni nezavisnog Kongresnog budžetskog ureda, zakon bi povećao deficit za najmanje 650 milijardi dolara i potencijalno doveo do gubitka zdravstvenog osiguranja za približno 12 miliona ljudi. Umereni predstavnici su, ipak, zabrinuti zbog promena zdravstvenog osiguranja Medikejd i poreskih olakšica za čistu energiju uključenih u zakon Senata, a pojedini konzervativci smatraju da zakonom nisu predviđena dovoljna smanjenja. Demokrate planiraju da koriste mnoge argumenate koje republikanci iznose interno, navodi Politiko, a lider demokratske manjine u Senatu Čak Šumer upozorio je da ''američki narod neće zaboraviti šta republikanci rade danas u ovoj komori". ''Pretpostavljam da se polovina, možda čak i više od polovine republikanaca u Senatu potpuno slaže sa njim'', rekao je Šumer. Portparolka Trampove administracije, Kerolajn Livit, rekla je da predsednik SAD očekuje usvajanje zakona do 4. jula. Šta donosi Trampov "Veliki, lepi, zakon" Zakon o budžetu i imigraciji, koji je juče usvojen u američkom Senatu, a koji je predsednik SAD Donald Tramp nazvao ''velikim lepim zakonom", zadržao bi Trampove poreske olakšice iz 2017. godine, a dodao bi i nove, i povećaо izdatke za imigracionu kontrolu i vojnu potrošnju, a uključuje i velika smanjenja u potrošnji za zdravstveno osiguranje, industriju čistih izvora energije, studentske kredite i pomoć u hrani. Kako navodi Foks njuz, zakon predviđa trajno produžavanje Trampovih poreskih olakšica iz 2017. godine, koje bi sprečile povećanje poreza za 22 odsto za američke porodice, omogućava poreski odbitak na napojnice do 25.000 dolara i prekovremenih sati do 12.500 dolara za radnike sa srednjim i višim prihodima, a za penzionere starije od 65 godina uvodi se dodatni poreski odbitak od 6.000 dolara do 2028. godine. akonom se, takođe, povećava granica za poreske odbitke na državne i lokalne poreze na 40.000 dolara na pet godina, pre nego što se vrati na trenutnih 10.000 dolara, a ovo je izuzetno korisno za stanovnike područja sa visokim troškovima života, ali je kritikovano kao nagrada za progresivne politike. Kada je reč o zdravstvenom osiguranju, zakon predviđa smanjenje izdvajanja za Medikejd, što bi moglo dovesti do gubitka zdravstvenog osiguranja za 12 miliona Amerikanaca, navodi Foks njuz, dodajući da će stroži uslovi za rad zahtevati od odraslih osoba bez dece da rade najmanje 80 sati mesečno kako bi zadržali beneficije. Između ostalog, predviđeno je da se smanje sredstva za program dodatne pomoću i ishrani (SNAP, ranije poznat kao "food stamps" - vaučeri za hranu) uz uvođenje radnih zahteva za odrasle osobe i roditelje sa decom starijom od sedam godina, a takođe, države sa višim stopama grešaka u isplatama snosiće veći deo troškova. U vezi sa organičenjem državnog duga, predloženo je povećanje limita za američki dug za pet triliona dolara kako bi se izbegao pad kreditnog rejtinga. U predizbornoj kampanji, Donald Tramp se značajno fokusirao i na odbranu i imigraciju, za koju ovaj zakon predviđa milijarde za odbrambene projekte, uključujući izgradnju sistema protivraketne odbrane "Zlatna kupola" (Golden Dome), slično izraelskoj "Gvozdenoj kupoli" (Iron Dome), u visini od 25 milijardi dolara, kao i završetak Trampovog zida na granici s Meksikom, piše Tanjug. Takođe, zakonom se uvode nove takse za migrante, uključujući 100 dolara godišnje za tražioce azila i 5.000 dolara za one uhvaćene prilikom nezakonitog ulaska. Zakon je izglasan juče tesnom većinom, odnosno nakon što je bilo izjednačeno 50-50, potpredsednik SAD Džej Di Vens je presudio tako što je glasao za usvajanje amandmana. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.