Evropa se suočava sa ozbiljnom krizom u proizvodnji žitarica, pogoršanom nepovoljnim vremenskim uslovima, visokim troškovima proizvodnje uz stabilne cene, slabijim kvalitetom prinosa i žestokom konkurencijom iz Ukrajine. Ovi faktori zajedno stvorili su savršenu oluju za poljoprivredni sektor. Na sastanku sa poslanicima Evropskog parlamenta ranije ove nedelje (18. novembra), zvaničnik Evropske komisije Pjer Basku izrazio je zabrinutost zbog proizvodnje žitarica, koja bi ove godine trebalo da dostigne samo 255,6 miliona tona — 9 odsto ispod istorijskog proseka. -Ova sezona bila je posebno izazovna zbog niza nepovoljnih vremenskih prilika tokom žetve-rekao je on, ističući kako su suše u jugoistočnoj Evropi i prekomerne jesenje padavine negativno uticale i na količinu i na kvalitet žetve. Zvaničnik je naveo da pad proizvodnje dolazi kako zbog smanjenja površina namenjenih žitaricama, tako i zbog pada prinosa u ključnim regionima. Francuska, jedan od najvećih proizvođača, pogođena je naročito teško, a pad proizvodnje samo je delimično nadoknađen povećanjem u drugim oblastima. -Ove godine u Francuskoj gubimo novac. Jednostavno, ne možemo ovakvu situaciju da izdržimo još dugo - izjavio je za Euronjuz Sedrik Benua, francuski farmer i predsednik radne grupe za žitarice pri poljoprivrednom udruženju EU Copa-Cogeca.

Zabrinutost zbog kvaliteta

Pad je posebno izražen kod proizvodnje kukuruza, koja se procenjuje na 58 miliona tona — 12 odsto ispod istorijskog proseka. U međuvremenu, očekuje se da će žetva pšenice iznositi 112,6 miliona tona, što je 11 odsto ispod proseka. Jedino ječam beleži blagi porast u odnosu na prošlu godinu, ali je i dalje 5 odsto ispod istorijskog proseka. Međutim, problem nije samo u količini; kvalitet je takođe ozbiljan problem. Mnogi prinosi pokazuju niži nivo proteina ili kontaminaciju alkaloidima, toksinom koji značajno smanjuje tržišnu vrednost. Prema rečima još jednog stručnjaka iz Copa-Cogeca, ova kontaminacija dovela je do toga da su mnoge serije žitarica snižene sa kvaliteta za ishranu ljudi na stočnu hranu ili čak na biomasu, što značajno obara cene za poljoprivrednike.

Cene ostaju niske

Tržište žitarica suočilo se s nestabilnim cenama u protekle dve godine, usled geopolitičkih faktora i promenjivih zaliha. Uprkos niskim nivoima proizvodnje u EU, globalni konkurenti iz južne i severne hemisfere beleže rekordne prinose, što drži cene pod pritiskom. -Situacija nije dramatična, ali očigledno je da smo mogli očekivati bolje cene s obzirom na pad proizvodnje - istakao je Basku. Dodatni pritisak dolazi od poplave jeftinijih žitarica iz Ukrajine, navodi Benua iz Copa-Cogeca, što dodatno obara cene, dok troškovi proizvodnje vrtoglavo rastu. Iako su cene đubriva i stočne hrane pale za 8 odsto u trećem kvartalu 2024, ukupni troškovi proizvodnje i dalje su značajno viši nego 2020. godine. Cene đubriva su i dalje na nivou iz ranih 2020-ih, a troškovi proizvodnje u ključnim regionima su enormno porasli. Na primer, u Francuskoj su prosečni troškovi proizvodnje porasli sa 1.512 evra po hektaru u 2021. na 2.065 evra po hektaru u 2023. Slično, u Irskoj su troškovi porasli sa 1.330 evra po hektaru na 2.199 evra po hektaru u istom periodu. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.