U istoriji će, između ostalog, biti upamćen kao čovek koji je svojeručno bankrotirao Francusku 1720. godine. Ipak, usput je izumeo papirni novac i prvu centralnu banku. Takođe, uspeo je i u tome da cela ekonomija države propadne preko noći. Dok je krao od Francuza, slučajno je izmislio moderno bankarstvo. Šta se tačno desilo? Godine 1715, Francuska je bila na ivici kolapsa. Luj 14-i je preminuo, a njegovi beskrajni ratovi ispraznili su državnu kasu i doveli državu na ivicu kolapsa. Zemlja je dugovala više od 2 milijarde livri, što je činilo 75 odsto BDP-a, a samo kamate su gutale polovinu godišnjeg budžeta. Uz to, poreski sistem bio je duboko korumpiran i nefunkcionalan. Francuska je imala vrlo malo zlata i srebra na raspolaganju, bila je nesolventna i monarhija više nije mogla da se zadužuje. Siromašni su grcali pod teretom velikih poreza, a bogatima nije padalo na pamet da ga plaćaju. - Trgovina je bila zamrznuta. Poverenje je nestalo. Papirne potvrde o d ugu (poput obveznica ili priznanica) kružile su kao valuta, ali su bile gotovo bezvredne. U taj haos zakoračio je čovek po imenu Džon Lo - piše na u objavi na Iks nalogu Grey. Džon Lo (John Law) je bio škotski matematičar i nepopravljivi kockar. Proteran je iz Britanije nakon što je ubio čoveka u dvoboju. Takođe, bio je vrlo harizmatičan, ubedljiv u susretu sa ljudima, i opsednut ekonomijom. Njegova ideja za Francuske podrazumevala je radikalan pristup. "Novac je samo kredit. Poverenje može zameniti zlato", glasio je njegov slogan. Suština njegove ideje bila je u tome da je papirni novac zasnovan na poverenju, a ne na plemenitim metalima. Stvar je u tome što je francuska valuta bila vezana za zlato i srebro, ali riznica nije imala ni jedno ni drugo. Godine 1716, Džon Lo je predložio osnivanje privatne banke, "Banque Générale" (Generalna banka, centralna banka), koja bi izdavala papirni novac podržan državnim dugom, a u teoriji, bio bi zamenljiv metalnim novcem. Vrlo revolucionarno i naravno, vrlo rizično. - U početku je sve funkcionisalo. Francuska ekonomija se naglo oporavila. Papirni novac je olakšao trgovinu. Kredit je pote­kao. Poverenje je poraslo. Do 1718. godine, banka je nacionalizovana i preimenovana u Banque Royale (Kraljevska banka). Sada je štampala novac uz kraljevsko pokriće. Na taj način, Lo više nije bio samo bankar. Postao je centralni bankar. Zatim je osnovao svoju "Compagnie d’Occident", poznatu i kao "Misisipi kompaniju" i spojio tu svoju banku sa ogromnim trgovačkim monopolom. Kompanija je imala potpunu kontrolu nad francuskom trgovinom u Severnoj Americi: zlatom, zemljom, robljem, duvanom, krznom - praktično, svime. Ponudio je građanima akcije u kompaniji i dozvolio im da ih kupuju njegovim papirnim novcem. Ono što je usledilo bila je čista manija. - Akcije su počele sa 500 livri. Dostigle su 1.000. Pa 5.000. Na kraju 10.000. Ljudi su prodavali kuće da bi kupili akcije. Plemići, seljaci, čak i sluge — svi su spekulisali. Jedna ulica u Parizu, Rue Quincampoix, postala je "Volstrit Evrope". Lo je slavljen kao finansijski genije. Francuska je utonula u stanje euforične zablude - piše autor na platformi Iks. Međutim, problem je bio u tome što sve je bilo sagrađeno na vazduhu. "Misisipi kompanija" je obećavala bogatstvo iz Luizijane, a ta kolonija je bila močvara — bez zlata, bez trgovine. U međuvremenu, Loova banka je nastavila da štampa novac kako bi podigla cenu akcija. Više novca. Više mešetarenja. Više pompe. Iza tog buma nije postojalo ništa osim papira i poverenja. Euforija nije dugo potrajala, krah je došao brzo. Godine 1720, ljudi su pokušali da unovče svoj papirni novac. Ali banka nije mogla da im isplati novac u metalnom novcu — nije imala zlato. Lo je zamrznuo isplate. Poverenje je nestalo. Akcije su sa 10.000 livri pale na 1.000 — gotovo preko noći. Izbili su neredi. Čitava bogatstva su nestala. Misisipi balon je pukao. Lo je pobegao iz Francuske u sramoti. Do decembra 1720. godine, smenjen je sa vlasti. Pobegao je iz Pariza prerušеn, siromašan i prezren, a umro je, posle potucanja po Evropi, 1729. godine. Papirni novac je ukinut. Kompanija je nacionalizovana. Hiljade ljudi i porodica je propalo. Bio je to prvi moderni finansijski balon i kolaps. Po mnogo osnova, Džon Lo bi trebalo da bude jedan od najomraženijih ljudi u istoriji, pogotovo u Francuskoj. Ipak, njegovo nasleđe je komplikovano. Tačno je, Džon Lo je spektakularno propao. Ipak, bio je i vizionar. On je pionirski uveo: • Fiat papirni novac (novac koji izdaje država, a nije podržana plemenitim metalom) • Centralno bankarstvo • Monetarnu ekspanziju za podsticanje rasta • Tržišta kapitala podržano državnim dugom Sve što danas radi Volstrit, Lo je uradio prvi. Čovek koji je Francusku izvukao sa ivice propasti i gotovo je zauvek doveo i do njenog kraha. Nije bio prevarant u klasičnom smislu. Nije bio svetac, daleko od toga. Samo vizionar koji je previše, prebrzo gur­nuo stvari. I upravo je tako oblikovao finansijski svet u kojem danas živimo. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici