Iako je Evropa u celini za sada izdržala pritiske, zemlje najizloženije izvozu prema SAD već osećaju posledice.

EU za sada odoleva pritiscima

Uprkos tarifnim napadima koje je administracija Donalda Trampa uvela u aprilu (10 odsto), rast u drugom kvartalu bio je stabilan. Prema prvim procenama koje je objavio Eurostat, ekonomija evrozone porasla je više nego što su analitičari Bloomberg-a i Factset-a predviđali. Rezultat je dobar, čak i neočekivan, iako se iza njega kriju vrlo različite situacije među državama članicama.

Iberijsko poluostrvo prednjači

Najbolji rezultati zabeleženi su u Španiji i Portugalu – zemljama koje su početkom 2010-ih bile omalovažavane od strane severne Evrope i nazivane „zemlje Kluba Mediteran“, a sada su „spasioci Evrope“. Španija je imala najveći rast u EU u ovom kvartalu, od 0,7 odsto, što na godišnjem nivou iznosi +2,8 odsto. Ovaj rast je podstaknut povećanjem investicija preduzeća (+2,1 odsto, posebno u građevinskom sektoru) i rastom potrošnje domaćinstava (+0,8 odsto). Portugal je odmah iza Španije, sa rastom od 0,6 odsto, zahvaljujući izvozu robe i usluga i oporavku domaće potrošnje.

Francuska iznad očekivanja

Francuska se takođe solidno drži – sa 0,3 odsto rasta, što je iznad očekivanja. Francuski ministar ekonomije Erik Lombar izjavio je da to pokazuje kako firme uspevaju da se odupru novim trgovinskim merama. Međutim, nove carine od 15 odsto koje stupaju na snagu 7. avgusta mogle bi ozbiljno pogoditi sektore poput alkoholnih pića i farmacije, što bi moglo dodatno opteretiti ekonomiju do kraja godine. https://bizportal.rs/expo-2027/stigla-potvrda-od-predsednika-vlade-spanija-potvrdila-ucesce-na-ekspo-2027-beograd/

Nemačka i Italija – gubitnici kvartala

Dok se Irska zbog specifične poreske politike i veštački uvećanog BDP-a (nakon rasta od +7,4 odsto u prvom kvartalu sada beleži pad od -1 odsto) posmatra kao poseban slučaj, Nemačka i Italija suglavni gubitnici kvartala. U Nemačkoj je BDP pao za -0,1 odsto, najviše zbog pada investicija, posebno u građevinarstvu, i pored blagog oporavka potrošnje domaćinstava. To predstavlja preokret u odnosu na početak godine kada je rast bio +0,3 odsto. Prema analizi instituta Capital Economics, Nemačka će najverovatnije biti najteže pogođena carinama u poređenju s drugim velikim evropskim ekonomijama i nastaviće da beleži poteškoće do 2026, kada bi fiskalni podsticaji mogli početi da daju rezultate. Italija, poslednji "slabi karika" Evrope u ovom kvartalu, takođe beleži pad BDP-a od -0,1%. Italijanski zavod za statistiku ISTAT navodi da je pad posledica smanjenja dodate vrednosti u poljoprivredi, šumarstvu, ribarstvu i industriji, dok je sektor usluga ostao stabilan. Poseban problem su neto izvozi, koji su negativno uticali na ukupnu proizvodnju. Italija je jedna od zemalja EU koja najviše izvozi u SAD (67,3 milijarde evra u 2023.) i ostvaruje veliki trgovinski suficit (preko 25 milijardi evra). Najugroženiji sektori su: - alkoholna pića (39 odsto izvoza ka SAD), - automobili (30,7 odsto), - farmaceutski proizvodi (30,7 odsto). Zbog toga se očekuje težak kraj godine za italijanski izvoz, posebno pod Trampovim trgovinskim režimom. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.