Svet je tako ušao u novu eru, označavajući kraj ideala slobodne trgovine. Milijarde dolara sada se slivaju u SAD zahvaljujući carinama, objavio je američki predsednik Donald Tramp na svojoj platformi Truth Social. Zapretio je Indiji carinama od 50 procenata, koje će stupiti na snagu 27. avgusta, ako Indijci ne prestanu da kupuju rusku naftu. Takođe je zapretio carinama od 100 procenata na poluprovodnike i kompjuterske čipove proizvedene u inostranstvu. Kompanija Epl je najavila novu investiciju od 100 milijardi dolara u proizvodnju u SAD, javlja Bi-Bi-Si (BBC). Mobilni telefoni su oslobođeni carina, kao i niz drugih proizvoda. Farmaceutski proizvodi su takođe izuzeti, Tramp preti da bi i oni mogli da dobiju carine. Nove tarife označavaju značajnu eskalaciju trgovinskih tenzija koje bi mogle predstavljati najveću promenu u globalnoj ekonomiji u skoro sto godina, procenjuje Si-En-En. Do predviđenog roka 7. avgusta, EU je postigla sporazum kojim je pristala na carinu od 15 odsto. Velika Britanija, Japan, Južna Koreja i Vijetnam su takođe uspeli da ispregovaraju niže tarife od onih kojima je Tramp pretio u aprilu. Tramp to naziva recipročnim tarifama. Njegova trgovinska politika ima za cilj preoblikovanje svetskog trgovinskog poretka, što smatra nepravednim prema SAD, objašnjava Bi-Bi-Si. https://bizportal.rs/expo-2027/stize-jos-jedan-vazan-gost-vucic-japan-zvanicno-potvrdio-ucesce-na-ekspu-2027/ Najviše stope su nametnute na robu iz Brazila (50 opdsto), Laosa (40 procenata), Mjanmara (40 odsto), Švajcarske (39 procenata), Iraka (35 odsto) i Srbije (35 procenata). Tramp je predstavio tarifu Brazilu kao kaznu za krivično gonjenje bivšeg predsednika Žaira Bolsonara. Tarife veće od 15 odsto nametnute su 21 zemlji. Među njima je nekoliko zemalja iz kojih SAD mnogo uvoze, kao što su Vijetnam (20 odsto), Indija (25 procenata), Tajvan (20 odsto) i Tajland (19 procenata). Carinu od 15 odsto plaćaće 39 zemalja i članica EU. Švajcarska je posebno pogođena sa stopom od 39 odsto. Tajvanu je uvedena stopa od 20 odsto, iako nije ključni saveznik SAD u Aziji. Do četvrtka, uvoz u SAD iz skoro svih zemalja bio je podložan minimalnoj carini od deset odsto. Prošle nedelje, Tramp je povećao stopu na uvoz iz Kanade sa 25 odsto na 35 odsto, rekavši da nisu sarađivali u suzbijanju protoka fentanila preko granice. Ali većina kanadske robe u SAD će izbeći carine jer je obuhvaćena Trgovinskim sporazumom između SAD, Meksika i Kanade (USMCA). Više carine za Meksiko su odložene za dodatnih 90 dana dok se pregovori nastavljaju. Carine na robu iz Kine za sada ostaju na 30 odsto. Sporazum sa Kinom, u kojem su obe zemlje značajno smanjile carinske stope od 150 odsto koje su jedna drugoj nametnule SAD i Kina, ističe 12. avgusta. [caption id="attachment_151740" align="aligncenter" width="1000"]Carine Foto: Shutterstock[/caption]

Strah u svetu

Tramp i njegovi ekonomski savetnici slave, prema Si-En-Enu, napominjući da su SAD do sada povećanjem carina prikupile više od 100 milijardi dolara dodatnih prihoda, bez katastrofalne inflacije ili recesije, kako su ekonomisti predvideli. Ekonomisti se plaše da bi nove, drastičnije carine mogle pogoršati trenutne ekonomske probleme Sjedinjenih Američkih Država, uključujući inflaciju i usporavanje rasta zaposlenosti. U pregovorima, Amerikanci insistiraju da se druge zemlje obavežu da će kupovati više američkih proizvoda, kao što su nafta, oružje, automobili, avioni Boing i poljoprivredni proizvodi. Takođe traže milijarde dolara investicija u postrojenja u SAD. Ovo je najnovija eskalacija u globalnom trgovinskom ratu, koja je počela da uzima svoj danak američkoj ekonomiji, procenjuje Njujork tajms. Nove carine podigle su prosečnu efektivnu carinsku stopu na više od 18 odsto, što je najviši nivo u Sjedinjenim Državama od 1934. godine, prema podacima Budžetske laboratorije Univerziteta Jejl. Trampova odluka je potresla tržišta, podigla cene i uplašila potrošače i preduzeća širom sveta. Tramp je dugo tvrdio da će nove uvozne tarife pomoći u resetovanju onoga što on smatra nepravednim trgovinskim odnosima, povećati budžetske prihode i podstaći proizvodnju u Sjedinjenim Američkim Državama. Tačno je da je do jula prikupljeno oko 152 milijarde dolara dodatnih carina, ali sve veći broj kompanija upozorava da možda više neće moći da izdrže rastuće troškove ključnih uvoznih komponenti. Kao rezultat toga, cene su počele da rastu, posebno za kućne aparate, odeću i nameštaj, izveštava Njujork tajms, piše Jutarnji.hr

Pad deficita

Tramp je ponovo odbacio dokaze da njegova politika šteti američkoj ekonomiji, tvrdeći umesto toga u sredu da su "troškovi mnogo niži" i da će SAD doživeti "neviđeni" rast. Stručnjaci sa Jejla su izračunali da će nove carine koštati američka domaćinstva u proseku 2.400 dolara više i izazvati smanjenje ekonomije. Vašington je ove nedelje objavio da se njegov trgovinski deficit smanjio na 60,2 milijarde dolara u junu, što je najmanji iznos u skoro dve godine. Deficit sa Kinom, nekada rekordan, pada na najniži nivo u poslednjih nekoliko decenija. Međutim, mnoge američke kompanije su, u očekivanju stupanja na snagu tarifa, značajno povećale svoj uvoz, tako da nije jasno da li je smanjenje deficita u junu samo privremeno ili je početak trajnog trenda, navodi NYT. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.