On je najnoviju verziju svog popularnog programa uporedio sa "Projektom Menhetn", imajući na umu to koliko je program uznapredovao i kakav efekat može da ima na čovečanstvo. Dakle, izjava je veoma ozbiljna i ima dve svrhe - da pohvali razvoj veštačke inteligencije i upozori na moguće posledice. Da se usput podsetimo i šta je "Projekat Menhetn". U pitanju je projekat koji je uključivao niz vrhunskih stručnjaka, na čelu fizičarem sa Robertom Openhajmerom, a doveo je do stvaranja prvog nuklearnog oružja. Rezultat je poznat i užasan: dve atomske bombe koje su stvorene u okviru "Projekta Menhetn" bačene su na Hirošimu i Nagasaki, i izazvale razaranja nezapamćena u ljudskoj istoriji. Bombe su imale i nadimke - "Dečkić" (Little boy) i "Debeljko" ("Fat boy"). Dečkić je bio uranijumska, a Debeljko plutonijumska bomba. Ukupan broj žrtava u Hirošimi i Nagasakiju je procenjen na 210.000 ljudi.

Sličnosti i razlike

Pitanje glasi - zašto je Sem Altman uporedio svoj program, koji trenutno koriste milioni ljudi širom sveta, sa takvim momentom u ljudskoj istoriji? I za to postoji više razloga. Oba projekta, veštačka inteligencija i atomska bomba, označavaju prelaz u novu eru sa ogromnim potencijalom za promene. I to u nizu sfera -  u političkoj strukturi, globalnoj bezbednosti, neizbežnoj ekonomiji, pa i čovečanstvu u celini. Altman se, kao onomad Openhajmer, uplašio onoga što je stvorio i zapitao se: "Šta smo to uradili?". I neskromno se uporedio sa Openhajmerom, koji je, posle testiranja prve atomske bombe, rekao: "Postao sam Smrt, uništitelj svetova", citirajući indijski ep Mahabharatu.   Postoje, ipak i značajne razlike u ova dva istorijska projekta. Jedan je imao vrlo jasan cilj, kao i posledice koje može da izazove - smrt i bolest za stotine hiljada ljudi i buduće generacije. Altmanov projekat ipak nema tako razarajući efekat, ali će sigurno uticati na živote miliona ljudi. Posebno sa opasnostima koja se tiču gubitka posla. Iz SAD-a odavno stižu upozorenja da će mnogo radnika ostati na ulici. Od kamiondžija, jer će i kamionima upravljati veštačka inteligencija, pa do najugroženijih, kancelarijskih poslova. A opet, mnogi predviđaju da bi veštačka inteligencija mogla da pronađe lek protiv raka, pa možda, nekim čudom, doživimo i to da pošast novog doba, koja je odnela mnogo života, bude konačno rešena. I da se napredni program pokaže kao spasitelj, a ne uništitelj svetova. Šta god da se desi, desiće se postepeno, za razliku od atomske bombe, ali će imati dugoročni efekat, koji će promeniti sliku sveta. To jeste činjenica, i zato je taj isti Altman je nedavno upozorio korisnike Čet dži-pi-tija da ne otkrivaju previše tokom razgovora sa programom. Recimo, intimne ili zdravstvene probleme. Jer, veštačka inteligencija se suviše brzo razvija, za razliku od zakonske regulative koja bi trebalo da je zauzda. U SAD-u već uveliko koriste razgovore sa Altmanovim programom u okviru tužbi. Jedna od najvećih žrtvi, ako ne i najveća, biće jednog od osnovnih ljudskih prava, pravo na privatnost. Doduše, toga smo se i sami odrekli još onomad kad smo objavili prvu fotografiju sa letovanja na Fejsbuku, ali to je druga, takođe ozbiljna priča. Međutim, ono što je takođe zastrašujuće je to što Altman, nimalo slučajno, nije izabrao baš ovaj avgust za promovisanje svog novog modela veštačke inteligencije. U Japanu se ovih dana, obeležava tačno 80 godina od napada na Hirošimu i Nagasaki, bombe su bačene 6. i 9. avgusta 1945. godine.

Svet, sigurno, neće biti isti

Upravo na ovaj jubilej, Altman je procenio da svoj projekat treba uporediti sa "Projektom Menhetn". Recimo, bilo bi realnije da je svoj program uporedio sa industrijskom revolucijom, bilo bi adekvatnije. Kao što su početkom 19. veka mašine zamenile mnoge radnike, tako će sada veštačka inteligencija uraditi isto. E, tu je kvaka. Altman dobro zna da je u toku jubilej Hirošime i Nagasakija, i da će poređenje sa njima biti mnogo efektnije u vestima od donekle mlakog poređenja sa industrijskom revolucijom. Altman je izabrao ovaj datum i uporedio sebe sa Openhajmerom iz vrlo banalnog, a opet, opravdanog razloga - finansijske koristi. Trenutna vrednost njegove kompanije je 500 milijardi dolara. Čet dži-pi-ti svi mogu da koriste besplatno, ali postoji i napredni deo, za programere, koji treba platiti. Ukratko, Altman sigurno želi da njegovu firma dosegne vrednost od okruglo bilion dolara. Altman je iskoristio situaciju da bi povećao vrednost svoje firme i, na kraju, na njegovu izjavu treba gledati upravo tako. Jer, za razliku od Openhajmera, Altman nije jedini koji razvija veštačku inteligenciju. Recimo, njegovi kineski konkurenti rade to isto, ako ne i bolje. Kad je veštačka inteligencija u pitanju, ipak je sve to samo biznis. A da će promeniti naše živote iz korena, hoće, i to već radi. Na sreću, Altman, koliko god to želeo, nije Openhajmer. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.