Nemci produbljuju svoju analizu uticaja novog carinskog sporazuma između SAD i Evrope, sa posebnim fokusom na nemačku ekonomiju, automobilsku, farmaceutsku i industriju aluminijuma i čelika. Stručnjaci smatraju da su i fon der Lajen u ime Evropske komisije i generalni sekretar NATO-a Mark Rute relativno dobro igrali sa Trampom u datim okolnostima i da je dobro što su obojica preuveličali svoj prikaz pokornosti i poraza. Naime, deset dana nakon što je trgovinski sporazum sa novim carinama stupio na snagu, postoje kritike da je Ursula fon der Lajen prekoračila svoja ovlašćenja obećavši američkom predsedniku, tokom nedavnih razgovora, da će EU kupiti američko oružje u vrednosti od 700 milijardi evra i investirati dodatnih 600 milijardi u američku ekonomiju. Pošto i sama dobro zna da nema takva ovlašćenja, da niko ne namerava da je sledi i da daje prazna obećanja. - Ona je igrala. Dobro je igrala, jer je ostavila Trampu priliku da se hvali da je trijumfovao na svim poljima u Evropi. To bi trebalo da ga na neko vreme smiri i da Evropi da malo vremena, možda mesece, možda godine. Realno, Trampov udarac je potpuno novo iskustvo za Evropu, koja je uvek pregovarala sa slabijima od sebe, uvek se ponašajući samosvesno, ponosno, strogo - komentarisao je nemački ekonomista Torsten Bener u podkastu Berlin brifing. https://bizportal.rs/expo-2027/veliki-dan-za-srbiju-mali-i-kerkentzes-potpisali-ugovor-neophodan-za-ucesce-drzava-na-ekspo-u-u-beogradu/ Ovo je prvi put da je morala da se ponaša ponizno i poraženo, slično kao Kina kada je morala da pristane na ponižavajuće trgovinske sporazume sa zapadnim silama u 19. veku. Međutim, od svih opcija na stolu, uključujući povećanje carina na 30 odsto, ova je bila najmanje loša. Najmanje loša znači da je tokom pregovora američka carinska služba jasno stavila do znanja da Evropa zavisi od Amerike za odbranu i bezbednost. To je palica koju je Tramp imao u ruci i od koje je bilo nemoguće pobeći. Zbog konteksta, američke carine na evropsku robu bile su između jedan i tri odsto. Nemački ekonomisti su zabrinuti da je ovaj udarac došao u vreme kada nemačka ekonomija nije jaka, već je već patila od situacije na globalnom tržištu, jer nije sprovela neophodne promene koje dovode do povećanja konkurentnosti i zato što Kina pritiska sa druge strane. Torsten Bener i stručnjak i novinarka Mari Sana rekli su da se šteta u Nemačkoj još ne može proceniti, jer zavisi od poređenja sa tim kako su druge ekonomije pogođene i koliko dugo će se Tramp držati sporazuma. - Japan ima 15 odsto, kao i mi, Kina ima 30, Velika Britanija ima deset. To znači da se može igrati povećavanjem i spuštanjem carina na neke, a onda će EU morati da se prilagodi i ono što sada izgleda relativno dobro može odjednom biti gore. Veoma je komplikovano - rekao je uticajni DW podkast Berlin Brifing. Nemačka, kako je istaknuto, izvozi tri milijarde evra nedeljno u Ameriku. Poređenja radi, to je dvostruko više nego što izvozi u Kinu. Od toga, jedna šestina nemačkog izvoza su automobili i auto delovi. Ekonomistkinja i novinarka Mari Sana ističe da nisu svi u nemačkoj automobilskoj industriji podjednako pogođeni. Mercedes i BMV već imaju proizvodne pogone u Sjedinjenim Državama. Neće plaćati carine na cele automobile proizvedene tamo, ali hoće na delove koji nisu proizvedeni u Americi, već u Evropi, Meksiku ili negde drugde, uz odgovarajuće procente. Sav američki bes usmeren na nemačku automobilsku industriju zasnivao se na činjenici da Evropljani ne kupuju američke automobile zbog carina, a ona je zahtevala i dobila nulte procente evropskih carina. Ali, kaže ekonomistkinja Mari Sana, dve trećine uvoza automobila iz Amerike u Evropu ionako su bili Mercedes i BMV, tj. nemački automobili. Osim Tesle, Evropljani ne vole američke automobile, pa čak ni Tesle koje se kupuju u Evropi nisu proizvedene u Americi. Dakle, Mercedes i BMV su sada u... povoljnija situacija kada je u pitanju uvoz u Evropu. - Ali nije sjajno. Mercedes je objavio svoje poslovne podatke za prvih šest meseci 2025. godine i njihov profit je značajno opao. On je 50 odsto manji nego prošle godine - rekla je Mari Sana. Inače, ovako loši rezultati za Mercedes objašnjavaju se ogromnim padom izvoza u Kinu, koja je bila njihovo najjače tržište, interesovanjem za električna vozila i konkurencijom, piše Poslovni dnevnik. VW ima fabriku u Americi, ali proizvodi Folksvagene, a Audi razmatra da li da je tamo gradi. Porše nema pogone u Americi i ne namerava da ih gradi, jer im je ovih 15 odsto isplativije nego ogromna ulaganja u izgradnju fabrika. Do 1. avgusta, tj. novog Sporazuma, carine EU na američke automobile bile su 10 odsto, a američke carine na evropske automobile 2,5 odsto, osim za terenska vozila kada su carine bile 20 odsto ili više. Stručnjaci kažu da američke carine od 15 odsto nisu dovoljne za evropsku industriju. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.