Debata o milijardama potrošenim da se pomogne Ukrajini da se odbrani od ruskih napada od februara 2022. godine i o tome da li se teret pravedno deli, sada dominira diplomatskim razgovorima. Juronjuz detaljno razmatra ko za šta plaća i koliko ti troškovi opterećuju svaku zemlju. Ukrajinski parlament, Vrhovna rada, odobrio je rekordni vojni budžet od 45,9 milijardi evra za 2025. godinu u novembru prošle godine, što je u to vreme predstavljalo 26,3 odsto BDP-a Ukrajine, ili 55 procenata ukupnog budžeta zemlje. U julu je brojka revidirana kako bi se uključilo dodatnih 8,6 milijardi evra za vojnu podršku, nabavku i proizvodnju oružja, čime je ukupan iznos dostigao 31 odsto BDP-a, ili 67 procenata svih državnih rashoda. Rashodi kao udeo u budžetu pokazuju koliko je novca dodeljeno određenim prioritetima kao što je odbrana u odnosu na druge rashode. S druge strane, potrošnja u odnosu na BDP meri iznos u odnosu na veličinu cele ekonomije, uključujući privatne kompanije i druge ekonomske aktivnosti, što pomaže da se prikaže ukupno opterećenje nacionalne ekonomije. EU troši 72 milijarde za tri godine Dok ukrajinski odbrambeni budžet od 55 milijardi evra odražava samo potrebu za preživljavanjem, ukupni troškovi rata za Ukrajinu procenjuju se na 700 milijardi evra. Ova cifra uključuje rekonstrukciju, humanitarnu pomoć i ekonomske gubitke. Odbrambeni troškovi su samo jedan segment ovih troškova. Poređenja radi, Evropska unija je potrošila oko 72 milijarde evra na odbrambene napore Ukrajine tokom trogodišnjeg perioda od 2022. do 2024. godine, što uključuje direktnu potrošnju EU i bilateralnu potrošnju država članica. To iznosi oko 0,3 odsto BDP-a EU godišnje. Prema podacima Stejt departmenta, SAD su izdvojile 57,3 milijarde evra za ukrajinsku odbranu za isti trogodišnji period. Ovo je znatno manje od 300 milijardi dolara koje je predsednik Tramp ranije pomenuo, što je samo 0,08 odsto BDP-a SAD godišnje. Iako iznos koji SAD i EU ulažu u odbranu Ukrajine predstavlja samo mali procenat njihovog godišnjeg BDP-a, to je ogroman trošak za Ukrajince. https://bizportal.rs/expo-2027/ovo-sigurno-niste-znali-evo-kako-je-jedan-fermentisani-riblji-sos-postao-globalna-kulinarska-ikona/

Koliko je to po osobi?

Takođe je važno pogledati koliko svaki građanin svake zemlje doprinosi troškovima ukrajinske odbrane. Ako podelimo ukrajinski vojni budžet sa trenutnim brojem stanovnika od oko 37,86 miliona (uzimajući u obzir izbeglice i interno raseljena lica), svaki Ukrajinac je platio oko 3.424 evra za odbranu u periodu od 2022. do 2024. godine, što znači da je godišnji iznos po građaninu 1.312 evra. Ovaj iznos je daleko veći od onoga što građani SAD ili EU izdvajaju za istu svrhu. Proračun za Sjedinjene Države zasniva se na proceni Kilskog instituta, koji navodi 111,28 milijardi evra ukupne podrške (uključujući vojnu i humanitarnu pomoć) za period od tri godine. Ako podelimo ovu cifru sa brojem stanovnika Sjedinjenih Država, svaki Amerikanac je plaćao oko 108 evra godišnje za ukrajinsku odbranu. Za EU, Kilski institut procenjuje ukupnu pomoć Ukrajini na oko 138 milijardi evra, što je 95 evra po građaninu EU godišnje. Treba napomenuti da različite zemlje EU doprinose različito, pri čemu neke zemlje (kao što je Mađarska) doniraju vrlo malo ili nimalo osim kroz zajednički budžet EU.

Ukrajinci doprinose trećinom svoje plate

Pored EU, neke evropske zemlje van EU, poput Norveške, takođe doprinose Ukrajini kroz dodatne instrumente kao što je Evropski mirovni fond. Međutim, većina procena pomoći Ukrajini ne uključuje sredstva iz ovog fonda. Poređenja radi, prosečna godišnja plata ukrajinskog državljanina je oko 3.500 evra, tako da je njihov doprinos ratnim naporima oko trećine njihove godišnje plate. S druge strane, prosečna plata u EU je oko 29.600 evra, a u SAD oko 56.880 evra, što znači da je za građane ovih zemalja doprinos Ukrajini manji teret. Ukrajina se suočava sa potrebama za obnovom od 448,6 milijardi evra tokom naredne decenije, što je skoro devet puta više od budžeta za odbranu za 2025. godinu. Prema četvrtoj proceni štete i potreba Svetske banke, objavljenoj 25. februara, direktna šteta na infrastrukturi Ukrajine iznosi 150 milijardi evra, piše Juronjuz. Uništavanje stambenih objekata najteže je pogodilo Ukrajinu, sa štetom procenjenom na 48,8 milijardi evra, dok bi za rekonstrukciju bilo potrebno 71 milijardu evra. Saobraćajna infrastruktura je pretrpela štetu od 31,6 milijardi evra, a rekonstrukcija bi koštala 66,7 milijardi evra. Energetski sektor, koji je takođe pretrpeo ozbiljnu štetu, suočava se sa troškovima rekonstrukcije od 58,2 milijarde evra. Ove brojke pokrivaju samo ekonomsku stranu rata. Ukrajinci osećaju mnogo veći teret u vidu izgubljenih života, raseljenih porodica i razorenih zajednica, i nijedna tabela ne može da obuhvati ove brojke. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.