Prema Vikipediji, prvi predizborni skup na kojem se pojavio Havijer Milei, na stadionu u predgrađu Buenos Ajresa dva meseca nakon što je objavio svoju zvaničnu kandidaturu za predsedničke izbore u aprilu 2022. godine, bio je potpuni fijasko kome je svedočilo nešto više od hiljadu znatiželjnika. Priča o blatu u koje je utonula domaća politika, začinjena libertarijanskim sloganima i optimističnom vizijom liberalne Argentine, očigledno nije previše impresionirala birače u to vreme. Međutim, do početka 2023. godine, zahvaljujući uglavnom zvaničnoj statistici, odnos snaga se drastično promenio: prizor galopirajuće inflacije privlačio je sve veći broj posetilaca na bizarne predstave motornim testerama, podižući popularnost marginalizovane osobe koja se usudila da ugrozi neupitni duopol na domaćoj političkoj sceni. Erozija valute Do izbora u oktobru 2023. godine, trocifrena inflacija (na godišnjem nivou) postala je uobičajena, a trend rasta se nastavio do aprila sledeće godine; inflacija je pala na dvocifren broj ranije ove godine i trenutno je na najnižem nivou u poslednjih deset godina. Sve ovo uprkos dramatičnoj eroziji vrednosti domaće valute, koja je bukvalno prepolovila svoju vrednost u odnosu na američki dolar za manje od dve godine. Milei je ušao u izbornu trku sa ambicioznom listom predizbornih obećanja koja su nesumnjivo zahtevala brojne žrtve, ali reforme koje je potpisao novi predsednik u početku su uživale solidnu podršku očajnih argentinskih građana. I stranih investitora, što je verovatno najlakše ilustrovati na primeru državnih obveznica. Cena jedne od emisija, koja dospeva 2041. godine, pala je ispod 25 odsto nominalne vrednosti neposredno pre izbora, što je podrazumevalo prinos od skoro 20 odsto, a u januaru ove godine dostigla je 65 odsto nominalne vrednosti (i mnogo prihvatljiviji prinos od oko sedam odsto). Zatim su se stvari drastično zakomplikovale, pre svega zahvaljujući lokalnim izborima u Buenos Ajresu, gde je vladajuća koalicija osvojila oko trećine glasova, dok su peronisti osvojili nešto manje od 50 odsto. Izborni neuspeh se u velikoj meri pripisuje nedavnim skandalima u koje su, između ostalih, umešani ključni savetnici predsednika (uključujući i njegovu sestru Karinu). Naravno, zabrinjavajući trendovi na tržištu rada (stopa nezaposlenosti od 7,9% u prvom kvartalu je najgori rezultat od trećeg kvartala 2021. godine), kao i smanjenje socijalnih transfera na štetu ranjivih grupa u društvu, nisu pomogli. Epilog izbora u najvećoj argentinskoj provinciji jasno pokazuje da Milei gubi podršku javnosti, koja se sve više bori da se nosi sa posledicama restriktivne fiskalne politike, zatvarajući začarani krug iz kojeg je teško pronaći izlaz. Naime, aktuelni predsednik je verovao da može da refinansira deo svojih dospelih obaveza plasiranjem državnih obveznica na stranom tržištu i tako stekne vreme i kapital očajnički potrebne za nastavak reformi. Ali bez opipljive podrške domaće javnosti, čak ni strani investitori ne žele da preuzimaju previše rizika pred predstojeće izbore (krajem oktobra), koji su prilika da predsednik ojača svoju poziciju u parlamentu. https://bizportal.rs/expo-2027/ekspo-2027-demantuje-navode-o-ekoloskoj-neadekvatnosti-projekta-u-surcinu/

Spasavanje deviznog kursa

Nepovoljan rezultat lokalnih izbora spustio je cenu ranije pomenute emisije državnih obveznica ispod 50 odsto njene nominalne vrednosti, izazivajući značajan pad vrednosti domaće valute. Centralna banka sada pokušava da stabilizuje kurs intervencijama, ali time zapravo iscrpljuje već oskudne devizne rezerve koje je trebalo da obnove strani investitori (kupovinom državnih obveznica). Nažalost, scenario odbrane kursa domaće valute po svaku cenu, koji je toliko puta viđen, obično dovodi do devalvacije (i kolapsa poverenja). Odbrana kursa je u velikoj meri bila ključno sredstvo u obuzdavanju inflacije, a trenutno služi političkim prioritetima: u narednih mesec dana, do izbora, Milej ne može sebi da priušti nikakve greške koje bi dodatno smanjile poverenje i podršku birača. Zato se, nakon aprilskog paketa pomoći vrednog 20 milijardi dolara u režiji Međunarodnog monetarnog fonda, obratio svom istomišljeniku za pomoć. Moguće je raspravljati u kojoj meri Donald Tramp deli liberalne stavove koje Milej vatreno zastupa, ali naklonost američkog predsednika do sada nije bila dovedena u pitanje, pa otuda i apel za pomoć, koji se za sada svodi samo na verbalne intervencije koje su donekle smanjile tenzije i smirile strahove investitora. U zanimljivoj ironiji sudbine, spremnost Bele kuće da interveniše (što, inače, protivreči doktrini "Amerika na prvom mestu") verbalizovao je američki ministar finansija Skot Besent, ističući mogućnost sprovođenja "svop" linije teške 20 milijardi dolara (što je barem privremeno ublažilo problem hronične devalvacije domaće valute), i interventnu kupovinu argentinskih državnih obveznica koje su pod opsadom "spekulanata". Govorimo, naravno, o institucionalnim investitorima poput hedž fondova koje je Besent dugo vodio, gradeći solidnu reputaciju koja ga je dovela na trenutnu poziciju prvog izbora Trampovog savetnika, piše Poslovni dnevnik. Ovo je kupilo Mileiju vreme, ali nikako nije rešilo problem, koji je pre svega političke prirode: opozicija u Kongresu trenutno drži mnogo bolje karte, i stoga predsednik nema mnogo izbora nego da energično brani devizni kurs kako bi sprečio dalju eroziju životnog standarda i držao inflaciju pod kontrolom. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.