Cena zlata po unci dostigla je 3.875,32 dolara, dok je spot cena iznosila 3.860,13 dolara. Terminski ugovori za decembar porasli su za 0,4 odsto i sada vrede 3.887,40 dolara. Glavni razlozi ovakvog skoka leže u zastoju američke vlade, slabljenju tržišta rada i padu vrednosti dolara na najniži nivo u više od nedelju dana. Sve to dodatno privlači strane ulagače, jer je zlato jeftinije u drugim valutama. Nikolas Frapel iz ABC Rafinerije naglašava da su ključni pokretači rasta zlata politička nesigurnost u SAD, geopolitičke tenzije i pritisak na dolar. Prema njegovim rečima, nije isključeno da zlato uskoro probije granicu od 3.900 dolara, pa čak i dosegne 4.000 dolara po unci. Istovremeno, izveštaj JOLTS pokazao je slabiji rast novih radnih mesta u avgustu i pad zapošljavanja, što povećava očekivanja da će Federalne rezerve u narednim mesecima smanjivati kamatne stope. Analitičar Dojče banke, Majkl Sju, upozorava ipak na oprez – nagli rast dolara ili promene monetarne politike mogli bi da uspore „zlatnu trku“, iako je samo u ovoj godini cena zlata skočila za više od 47 odsto. Na tržištu plemenitih metala beleže se i druge promene: srebro je poraslo za 0,5 odsto i dostiglo najviši nivo u poslednjih 14 godina – 46,90 dolara po unci. Platina je pala za 0,7 odsto na 1.563,50 dolara, dok je paladijum oslabio 0,9 odsto i spustio se na 1.245,43 dolara. Kina, najveći svetski potrošač zlata, trenutno ne učestvuje na tržištu zbog Festivala sredine jeseni, a berze će se ponovo otvoriti 9. oktobra. To bi moglo dodatno da utiče na kretanje cena. Ovaj skok zlata i srebra jasno pokazuje da u vremenima globalne nestabilnosti investitori instinktivno beže ka „sigurnim lukama“, potvrđujući status plemenitih metala kao najstabilnije imovine u kriznim periodima, piše Telegraf Biznis. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?lang=en Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.