Cilj nove regulative je da se smanji upotreba tzv. „nove“ plastike koja se pravi od fosilnih goriva i da se uvede sistem cirkularne ekonomije u kojem se materijali ponovo koriste. Do 2030. godine, udeo reciklirane plastike u svakoj flaši moraće da poraste na najmanje 30 odsto. Prema rečima stručnjaka, flaše sa većim udelom recikliranog materijala mogu imati blago tamniju ili žućkastu nijansu, ali to ne utiče na čvrstinu, kvalitet ni bezbednost proizvoda. Proizvođači, međutim, moraju da prilagode čitav proces – od nabavke sirovina do kontrole kvaliteta i punjenja. Iako će nova pravila povećati troškove proizvodnje, donose i značajne koristi: manje otpada, manju emisiju štetnih gasova i podsticaj za razvoj industrije reciklaže. Prema procenama EU, tržište reciklirane plastike već premašuje vrednost od 10 milijardi evra godišnje i nastaviće da raste. Ekolozi promenu ocenjuju kao “najkonkretniji korak do sada u borbi protiv mikroplastike”, dok deo potrošača smatra da “previše novih propisa dolazi u kratkom roku”. Ipak, evropski proizvođači ambalaže već su u procesu prilagođavanja – među njima i najveće svetske kompanije poput Koka-kole.

Šta ovo znači za Srbiju?

Iako Srbija još uvek nije članica Evropske unije, novi standardi za plastičnu ambalažu neminovno će uticati i na domaće tržište. Veliki proizvođači pića koji posluju u regionu već počinju da prilagođavaju svoje proizvodne linije zahtevima EU, kako bi bili spremni za izvoz i buduće usklađivanje sa evropskim propisima. Trenutno se u Srbiji reciklira manje od 40 odsto plastične ambalaže, dok se ostatak najčešće odlaže na deponije ili završava u prirodi. Stručnjaci ističu da prelazak na reciklirane materijale i razvoj sistema povraćaja ambalaže (tzv. depozitni sistem) mogu značajno doprineti smanjenju zagađenja i otvaranju novih radnih mesta u sektoru upravljanja otpadom.

Evropljani godišnje upotrebe više od 60 milijardi plastičnih flaša – a samo polovina se reciklira

Prema podacima Evropske unije, godišnje se proizvede oko 16,16 miliona tona plastičnog ambalažnog otpada, od čega se reciklira samo 40,7odsto, dok ostatak završi na deponijama ili u prirodi, navodi European Parliament. Ovaj podatak ističe ozbiljan problem zagađenja plastikom u Evropi, jer iako se reciklaža povećava, još uvek značajan deo plastičnog otpada nije pravilno obrađen.

Važna inicijativa

Koka-kola već testira flaše napravljene od 100% reciklirane plastike na tržištima u Evropskoj uniji, čime najavljuju sledeći korak u prelasku na potpuno održivu ambalažu. Cilj ovih kompanija je da do kraja decenije u potpunosti izbace upotrebu nove („virgin“) plastike i smanje svoj ugljenični otisak za više od 30 odsto. Koka-kola već koristi flaše od 100 odsto reciklirane plastike u Španiji, Norveškoj i Holandiji. Stručnjaci navode da ovakve inicijative velikih proizvođača imaju ogroman uticaj na lanac snabdevanja, jer podstiču i druge kompanije da ulažu u infrastrukturu za reciklažu i razvoj održivih materijala, navode na EcoBlog.it/Recycling Magazine / Plastics Europe. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: ?lang=en Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.