Zlatni nakit, kozmetika sa zlatom, pa čak i jela prekrivena zlatnim listićima. Privlačnost ovog metala stara je koliko i civilizacija, ali nikada nije bila skuplja. Pre samo 20 godina, kilogram zlata vredeo je oko 11.000 dolara. Danas, više od 63.000 dolara. Od 2024. godine, cena zlata nezaustavljivo raste i nebrojeno puta je obarala rekorde. I dok se širom sveta građani utrkuju da kupe zlatne poluge, posledice te zlatne groznice najteže pogađaju - Afriku.

Sigurna luka u nesigurnom svetu

Od drevnih Lidijaca, koji su prvi koristili zlato kao novac oko 700. godine pre nove ere, do današnjih investitora, zlato je vekovima sinonim za bogatstvo i sigurnost. U kriznim vremenima, cena zlata gotovo uvek skače. Tokom svetske finansijske krize 2008. godine, zlato je raslo čak 33 odsto godišnje. Isto se dogodilo tokom pandemije koronavirusa 2020, kada je po prvi put premašilo 2.000 dolara po unci. Najnoviji talas rasta počeo je u aprilu 2025, nakon što je američki predsednik Donald Tramp najavio nove carine. Berze su pale, ali je cena zlata porasla. Analitičari Goldman Saksa sada prognoziraju da bi do kraja godine cena zlata mogla dostići novi nivo, što bi bio istorijski rekord.

Zlatna euforija u Americi

U Sjedinjenim Američkim Državama vlada prava zlatna manija. Maloprodajni gigant Costco prodaje zlatne poluge i novčiće, i rasproda ih za nekoliko sati. Kupci troše stotine miliona dolara, pa je kompanija čak morala da ograniči prodaju na jednu polugu po osobi. Zlatari beleže rast potražnje, ali i sve veći broj građana koji prodaju star nakit. - Ljudi dolaze očekujući par stotina dolara, a odlaze sa nekoliko hiljada - kaže zlatar Majkl Lipman iz Nju Džersija, navodi Biznis insajder u svom videu na Jutjubu. Dok Zapad gomila zlato, Afrika plaća cenu njegovog sjaja. U zemljama poput Liberije, Gane i Nigera, strane rudarske kompanije iz Turske, Kanade i Kine otvaraju kopove u potrazi za novim izvorima. Zemljište se uništava, reke se truju, šume nestaju. U Liberiji, gde se procenjuje da ispod zemlje leži više od tri miliona unci zlata, lokalni rudari rade bez mašina, ručno, lopatama i krampovima. Nedeljama kopaju do slojeva bogatih zlatom, da bi na kraju dana zaradili jedva 160 dolara za nekoliko grama metala. - Nemamo alate, nemamo mašine. Samo ruke. Zemlja je razorena, a od zlata nemamo ništa - kaže rudar Aleks Duru, koji se ovim poslom bavi više od 15 godina.

Zatrovane reke

U selu Mat Haus u Liberiji, kineska kompanija Hong Tu Mining dobila je dozvolu da kopa zlato. Samo nekoliko meseci kasnije, vazduh je pun prašine, a reke su postale mutne i zatrovane živom – otrovnim metalom koji rudari često koriste da bi izdvojili zlato. - Nekada smo se u toj vodi kupali i pili je. Sada je smeđa i otrovna - kaže lokalni aktivista Džordž Braunel Džunior, koji je dronom snimio razmere uništenja i objavio video na internetu. Snimak je izazvao bes širom dijaspore. Nakon pritiska javnosti, liberijska Agencija za zaštitu životne sredine kaznila je kompaniju sa 40.000 dolara i privremeno joj zabranila rad. Ali šteta je već učinjena - usevi ne rastu, reke su mrtve, a ljudi nemaju čistu vodu. https://bizportal.rs/expo-2027/ekspo-najveca-razvojna-sansa-srbije-mali-nacionalni-stadion-ce-imati-52-000-mesta/

Gana i druge zemlje u istom problemu

Slična situacija je i u Gani, gde su toksini iz rudnika zagađivali čak 60 odsto izvora pijaće vode. Stanovnici su prošle godine organizovali masovne proteste u Akri, zahtevajući kraj ilegalne eksploatacije. - Ne možemo uništavati šume i zagađivati reke u ime zlata - poručili su demonstranti.

Koliko zlata je ostalo?

Procene geologa kažu da se ispod Zemljine kore nalazi još oko 50.000 tona zlata. Ako se nastavi trenutni tempo iskopavanja, do 2050. godine moglo bi ga ponestati. Njegova retkost samo će dodatno podići cenu i produbiti jaz između bogatih i siromašnih.

Zlato - simbol bogatstva, ali i pohlepe

Zlato je oduvek bilo simbol moći i sigurnosti, ali njegova današnja cena otkriva i tamnu stranu globalne ekonomije. Dok banke i investitori u razvijenim zemljama u njemu vide utočište, afričke zajednice ostaju sa uništenom zemljom, zagađenim rekama i praznim rukama. Zlatna groznica u 21. veku možda puni sefove, ali prazni srca i izvore života onih koji ga najteže kopaju. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.