Iako su sudije izrazile sumnje u njegova široka ovlašćenja tokom usmenih rasprava u sredu, Tramp bi i dalje imao niz pravnih alata da nastavi agresivno oporezivanje uvoza, čak i ako izgubi na sudu, izveštava Evronjuz. Ako sud presudi protiv njega, Tramp bi mogao da se osloni na druga zakonska ovlašćenja, uključujući i neka koja datiraju još iz Velike depresije. - Teško je videti kako bi tarife mogle da se okončaju. Prilično sam uverena da bi mogao ponovo da uspostavi carinski sistem koji sada ima koristeći druga ovlašćenja - rekla je Ketlin Klausen, profesorka trgovinskog prava na Univerzitetu Džordžtaun. Na saslušanju, Nil Katjal, advokat koji zastupa mala preduzeća, tvrdio je da Trampu nisu potrebna neograničena ovlašćenja prema Zakonu o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlašćenjima (IEEPA) iz 1977. godine, jer mu je Kongres već delegirao carinska ovlašćenja kroz druge zakone, ali sa pažljivo definisanim ograničenjima. - Kongres tačno zna kako da delegira svoja carinska ovlašćenja - rekao je Katjal. Care su postale kamen temeljac Trampove spoljne politike u njegovom drugom mandatu, sa dvocifrenim "recipročnim" carinama nametnutim većini zemalja pod izgovorom dugogodišnjeg trgovinskog deficita SAD zbog kojeg je proglasio nacionalnu vanrednu situaciju. Prema proračunima Univerziteta Jejl, prosečna američka carina porasla je sa 2,5 odsto u januaru, kada se Tramp vratio u Belu kuću, na 17,9 odsto, što je najviši nivo od 1934. godine. Predsednik je delovao jednostrano, iako Ustav SAD eksplicitno daje Kongresu ovlašćenje da uvodi carine. Ali Tramp će i dalje imati druge alate za primenu ekonomskog pritiska, rekao je Stratos Pahis sa Pravnog fakulteta u Bruklinu. https://bizportal.rs/expo-2027/mali-nacionalni-stadion-bice-jedan-od-najlepsih-u-evropi/

Borba protiv nepravednih trgovinskih praksi

SAD već dugo imaju alat za borbu protiv zemalja optuženih za "neopravdane", "nerazumne" ili "diskriminatorne" trgovinske prakse - Član 301 Zakona o trgovini iz 1974. Tramp ga je agresivno koristio u svom prvom mandatu, posebno protiv Kine, uvodeći carine kao odgovor na taktiku Pekinga da ospori američku tehnološku dominaciju. - Carife iz Člana 301 su na snazi protiv Kine godinama - rekao je Rajan Madžerus, bivši trgovinski zvaničnik u administracijama Trampa i Bajdena. Iako ne postoji ograničenje iznosa carina prema ovom članu, one ističu nakon četiri godine, ali se mogu produžiti. Međutim, zahtevaju istragu i javnu raspravu pre nego što se mogu uvesti, što može biti komplikovano. Džon Verono, bivši pravni savetnik administracije Džordža V. Buša, smatra da je alat koristan za Kinu, ali manje praktičan za manje zemlje. - To je mukotrpan proces sprovođenja desetina i desetina istraga iz Člana 301 za sve ove zemlje - rekao je Verono.

Ciljanje trgovinskih deficita

Američki sud za međunarodnu trgovinu presudio je u maju da predsednik ne može da koristi vanredna ovlašćenja za borbu protiv trgovinskih deficita. To je delimično zato što Kongres već nudi ograničena ovlašćenja za rešavanje takvih problema kroz Član 122 istog zakona iz 1974. godine. On dozvoljava predsedniku da uvede carine do 15 procenata do 150 dana kao odgovor na trgovinske neravnoteže, bez prethodne istrage. Međutim, ovo ovlašćenje nikada nije korišćeno u praksi, tako da postoji neizvesnost oko toga kako bi funkcionisalo.

Pozivanje na nacionalnu bezbednost

Tokom svoja dva mandata, Tramp je često koristio Član 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962. godine da bi uveo carine na uvoz koji smatra pretnjom po nacionalnu bezbednost. Godine 2018. uveo je carine na čelik i aluminijum, a kasnije ih je proširio i na uvoz automobila, auto-delova, bakra i drvne građe. U septembru je čak uveo carine na kuhinjske ormariće i tapacirani nameštaj. Iako ideja da uvezeni nameštaj predstavlja pretnju nacionalnoj bezbednosti može delovati apsurdno, Verono primećuje: "Teško je naterati sudove da preispitaju predsednikovu odluku o pitanju nacionalne bezbednosti". Ove tarife nemaju zakonsko ograničenje, ali zahtevaju istragu Ministarstva trgovine, piše Poslovni dnevnik.

Aktiviranje zakona iz doba Velike depresije

Pre skoro jednog veka, Kongres je usvojio Zakon o tarifama iz 1930. godine, poznat kao Smut-Holijeve tarife, koje su nametale visoke poreze na uvoz i, prema mnogim ekonomistima, produbile Veliku depresiju. Član 338 zakona ovlašćuje predsednika da nametne tarife do 50 procenata na uvoz iz zemalja koje diskriminišu američke kompanije, bez potrebe za istragom i bez vremenskog ograničenja. Iako nikada nije korišćen, ministar finansija Skot Besent rekao je za Rojters da administracija razmatra Član 338 kao "Plan B". Verono smatra da bi se Trampu mogla dopasti ideja o korišćenju ovog ozloglašenog zakona. - Biti prvi predsednik koji ga je ikada koristio moglo bi imati određeni prestiž - zaključio je on. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.