Iran se suočava sa najtežom sušom u proteklih šest decenija, dok posledice dugogodišnjeg lošeg upravljanja vodnim resursima postaju nepovratne. Rezervoari presušuju jedan za drugim, a kapacitet najvećih brana u ključnim gradovima pao je ispod tri odsto. Stručnjaci upozoravaju: država ulazi u fazu takozvanog "vodnog bankrota", trenutka kada potrošnja trajno nadmaši raspoložive resurse.

Vlasti bez rešenja, ljudi podižu ruke ka nebu

Iran još nema nikakav konkretan plan za upravljanje krizom. U međuvremenu, džamije i hramovi širom zemlje ispunjeni su molitvama miliona građana koji više ni ne očekuju da vlasti preuzmu inicijativu. Šesta uzastopna godina suše dovela je zemlju do ivice, a naučnici upozoravaju da iscrpljeni rezervoari više ne mogu da se obnove prirodnim tokom. Od početka novembra u celoj zemlji palo je tek dva milimetra kiše, umesto uobičajenih 56. U Teheranu i dvadeset provincija nije pala ni kap. Rashod je već stigao do metropole od 12 miliona ljudi, gde su uvedene restrikcije u vodosnabdevanju. Predsednik Irana Masud Pezeškijan upozorio je da bi, ako se trend nastavi, evakuacija delova grada mogla postati neizbežna. https://bizportal.rs/expo-2027/vlada-srbije-imenovala-ministarku-jagodu-lazarevic-za-komesara-ekspo-2027-u-beogradu/

Glavni rezervoari Teherana na ivici kolapsa

Pet ključnih rezervoara koji napajaju Teheran vodom približavaju se takozvanom "mrtvom vodostaju" - nivou na kojem više nije moguće zahvatanje vode. U njima je ostalo oko deset odsto ukupnog kapaciteta. Građani već govore o tome da će čitavi gradovi morati da se sele ka obali. "Svi rezervoari za Teheran nalaze se u centru zemlje. Niko ih nikada nije prebacio ka moru. Za to neko mora da odgovara", kaže jedan stanovnik glavnog grada. Drugi predlažu "zaprašivanje oblaka", treći insistiraju na hitnom sprovođenju desalinizacije i izgradnji novih cevovoda. Zajednički imenitelj im je strah da bi evakuacija čitavih urbanih zona mogla postati scenario koji više nije nezamisliv.

Poljoprivreda guta više od 90 odsto raspoložive vode

Devetnaest glavnih brana u zemlji je potpuno presušilo, a još dvadesetak zadržava manje od pet odsto kapaciteta. Više od 90 odsto ukupne količine vode troši poljoprivreda. Iran sa svojih 90 miliona stanovnika proizvodi oko 85 odsto hrane potrebne za sopstveno tržište, ponajviše zbog sankcija i strateškog pokušaja da se umanji zavisnost od uvoza žitarica. Ali ta samodovoljnost sada dolazi na naplatu, piše RT Balkan. Trećina ukupne vode u zemlji nestaje zbog fizičkih gubitaka, ilegalnog zahvatanja i loše organizacije. - Mesec i po dana nije bilo kiše. Zemlja je žedna. Poljoprivrednici su očajni - kaže jedna Iranka. Prodavac iz centralnog Irana kaže da su ranije prodavali dve-tri cisterne pijaće vode mesečno, a sada toliko prodaju dnevno.

Ništa od kiše u skorije vreme

Meteorolozi upozoravaju da se hidrološke prilike u Iranu neće promeniti bar naredne dve nedelje, što znači da će suša nastaviti da se produbljuje. U zemlji koja je već pod pritiskom sankcija, političkih sukoba i regionalnih tenzija, kolaps vodnog sistema mogao bi postati jedna od najvećih strateških pretnji - i po stabilnost vlasti i po opstanak čitavih zajednica. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.