Mađarski fiskalni planovi nedostaju značajni podaci i zasnivaju se na nepouzdanim informacijama, izjavio je evropski komesar Valdis Dombrovskis u pismu, datiranom na 5. decembar. Budimpešta se čini da odugovlači sa slanjem realnih ekonomskih prognoza Briselu, što je deo sve većeg obračuna između ove dve strane. - U ovom trenutku, još uvek nedostaju važni elementi, ili je potrebno dodatno prilagoditi i precizirati, kako bi Komisija mogla da završi svoju procenu- srednjoročnog fiskalnog plana Mađarske, rekao je Dombrovskis, koji je evropski komesar za ekonomiju. Komisija takođe ističe probleme sa podacima o ekonomskom rastu, inflaciji i kamatnim troškovima, navodeći da odstupanja od vlastite metodologije Komisije moraju biti "dovoljno opravdana". Analiza treba da iznese planove vlade Viktora Orbána o tome kako će se vratiti fiskalnoj ravnoteži u narednim godinama, nakon što su stroga pravila o potrošnji EU bila opuštena tokom pandemije i energetske krize koja je usledila. Međutim, zbog obima nedostajućih informacija, "cela procena može potrajati neko vreme", što bi moglo odložiti rok sa 12. decembra na sredinu januara sledeće godine, navodi se u pismu. Kazne za prekršaje Ugovor EU ograničava dug koji članice mogu da pretrpe – a u principu, kršenja mogu dovesti do kazni, iako se takve oštre mere retko primenjuju. Stabilnost i rast Pakt EU-a ima za cilj da izbegne ekonomske turbulencije u evrozoni, kao što je to bio slučaj u Grčkoj nakon globalne finansijske krize 2007-2008, ali se pravila primenjuju, iako manje strogo, i na zemlje poput Mađarske koje nemaju zajedničku valutu. Prema "Maastriktskom kriterijumu" EU, izvanredni dug vlade ne bi trebalo da premaši 60% godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP), a budžetski deficit ne bi smeo da bude veći od 3 odsto. Ova budžetska pravila su uglavnom suspendovana tokom vladinih izdataka zbog pandemije i energetske krize koja je nastala zbog ruske invazije na Ukrajinu, ali su ponovo na snazi od ove godine. Mađarska je očigledno kasnila sa dostavljanjem svojih fiskalnih planova, pa nije mogla da bude ocenjena krajem novembra zajedno sa većinom drugih članica EU. Zbog unutrašnjih političkih pitanja, Komisija je dala dodatno vreme za podnošenje deficitnih predloga za još pet članica EU. Među njima je Nemačka, koja je raspisala vanredne izbore za februar, i Belgija, koja još pokušava da formira vladu nakon federalnih izbora u junu. Samo jedna od preostalih 21 zemlje je dobila negativnu ocenu za svoje fiskalne planove u novembru. Komisija je kritikovala Holandiju, koja je tradicionalno fiskalno stroga, zbog prognoziranog povećanja deficita sa 0,2% ove godine na 2,4% u 2026. godini, delimično zbog smanjenja poreza na dohodak i povećanja javnih ulaganja. Toksican uticaj Usaglašavanje s Briselskim zahtevima može imati toksičan uticaj na domaću politiku. Vlada francuskog premijera Michela Barniera pala je ove nedelje nakon što poslanici nisu podržali njegov sedmogodišnji plan za smanjenje francuskog deficita, koji iznosi 6,2%, što je najviše u evrozoni. Mađarska takođe dolazi do kraja komplikovanih šest meseci tokom kojih je predsedavala diskusijama među članicama EU u Savetu EU. Budimpešta je više puta stavila veto na sankcije i druge mere protiv Rusije kao odgovor na invaziju na Ukrajinu, i odbila da sprovede presude EU sudova u vezi sa pravima azilanata, zbog čega je Brisel suspendovao unosna EU sredstva. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.