EU omogućava državama članicama da zajedno postignu više nego što bi mogle same. Članice doprinose budžetu EU i dobijaju sredstva iz njega. Neke zemlje su neto davaoci, što znači da uplaćuju više nego što dobijaju, dok su druge neto primaoci, primajući više nego što doprinose. Naravno, ova sredstva nisu jedina korist od članstva u EU. Zajednički budžet odražava princip solidarnosti EU, omogućavajući značajan razvoj u različitim oblastima unutar Unije.

Glavni davaoci i primaoci budžeta EU

Prema Evropskoj komisiji, najveći doprinos budžetu EU u 2023. dala je „Velika četvorka“:
  • Nemačka: 33,8 milijardi evra
  • Francuska: 25,8 milijardi evra
  • Italija: 18,8 milijardi evra
  • Španija: 13,6 milijardi evra
S druge strane, devet zemalja doprinelo je manje od milijardu evra, uključujući Maltu (112 miliona evra), Kipar (259 miliona evra) i Estoniju (355 miliona evra).

Glavni primaoci

Među najvažnijim korisnicima budžeta našle su se Poljska i „Velika četvorka“:
  • Francuska: 16,5 milijardi evra
  • Poljska: 14,1 milijardu evra
  • Nemačka: 14 milijardi evra
  • Italija: 12,8 milijardi evra
  • Španija: 12,1 milijardu evra
Na dnu liste, Malta je primila 277 miliona evra, Kipar 393 miliona evra, a Slovenija 952 miliona evra.

Neto davaoci i primaoci

Deset zemalja je u 2023. bilo neto davaoci, dok je 17 zemalja bilo neto primaoci. Među najvećim neto davaocima su:
  • Nemačka: 19,8 milijardi evra
  • Francuska: 9,3 milijarde evra
  • Holandija: 6,3 milijarde evra
  • Italija: 6 milijardi evra
  • Švedska: 1,6 milijardi evra
Najveći neto primalac bila je Poljska sa 7,1 milijardu evra, zatim Rumunija (5,9 milijardi evra) i Belgija (4,8 milijardi evra).

Neto doprinos po osobi

Kada se posmatra doprinos po osobi, Holandija prednjači sa neto doprinosom od 350 evra po stanovniku. S druge strane, Luksemburg je najveći neto primalac po osobi sa 3.081 evrom. Među „Velikom četvorkom“, svaki stanovnik Nemačke doprineo je 403 evra, Francuske 378 evra, Italije 318 evra, a Španije 281 evro.

Sveukupne koristi od članstva

Zvaničnici Evropske komisije ističu da ovi podaci ne odražavaju sveukupne prednosti članstva u EU. Budžet EU služi kao alat za ulaganja, dopunjujući nacionalne budžete. Njegov cilj je podsticanje rasta i povećanje konkurentnosti širom EU. Budžet finansira projekte i inicijative usmerene na:
  • razvoj ruralnih i manje razvijenih regiona,
  • zaštitu životne sredine,
  • podršku obrazovnim i istraživačkim programima,
  • jačanje spoljnjih granica EU,
  • promociju međunarodnog razvoja i ljudskih prava, piše Euronjuz biznis.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici