Porast potražnje za zlatom podigao je cene zlatnika i do 30 odsto iznad njihove realne vrednosti, a niz faktora doprinosi ovom naduvanom balonu cena zlatnika na tržištu Teherana.

Kako funkcioniše trgovina

Svaki zlatnik koji proizvodi Centralna banka Irana teži 8,13598 grama i napravljen je od zlata čistoće 22 karata. Međutim, jedna unca zlata, koja je u ponedeljak dostigla istorijski maksimum od 2737 dolara (2528 evra), odgovara 31,103 grama zlata čistoće 24 karata. Stoga, svaki zlatnik proizveden od strane Centralne banke Irana odgovara količini od 0,2354472 unci zlata čistoće 24 karata. Na osnovu jučerašnje cene zlata, svaki zlatnik vredi 644,41 dolara (595,28 evra). Međutim, na tržištu u Teheranu u ponedeljak, njegova vrednost dostizala je do 861,5 dolara (795 evra), što je oko 30 odsto više od njegove dnevne vrednosti na svetskom tržištu.

Zašto je zlato toliko traženo u Iranu

Pored globalnog porasta cena zlata, stalna devalvacija iranskog rijala u odnosu na američki dolar dovela je do raketnog skoka cena zlatnika u Iranu. U protekloj godini, cena zlatnika u rijalima skoro se udvostručila. U ponedeljak je američki dolar dostigao novi maksimum od 650.000 rijala na slobodnom tržištu Teherana, dok je evro prodavan po ceni od 705.000 rijala. Ove cene su najviše od 13. aprila, kada je dolar dostigao rekord od 670.000 rijala, a evro 715.000 rijala, neposredno pre prvog iranskog raketnog napada na Izrael. Dana 5. oktobra 2023, dva dana pre smrtonosnog napada Hamasa na Izrael, dolar se trgovao po kursu od 500.000 rijala. Do ponedeljka, 21. oktobra, ta cifra je skočila na 650.000 rijala. Iranski rijal je izgubio oko 30 odsto svoje vrednosti u odnosu na američki dolar u protekloj godini, tokom tenzija u Gazi.

Inflacija raste, devalvacija štednje

U međuvremenu, zvanična stopa inflacije u Iranu iznosi 35 odsto, što je nešto niže od prosečne godišnje stope inflacije od 42 odsto u poslednjih šest godina. Kao rezultat toga, zbog efekata zapadnih ekonomskih sankcija i nesposobnosti vlade da efikasno upravlja ekonomijom, iranski građani pretvaraju svoje ušteđevine u vredne aktive. Kako bi smanjila potražnju za stranim valutama, vlada je proglasila posedovanje više od 10.000 evra ekvivalenta krijumčarenjem. Pored toga, zbog nedostatka stranih valuta na iranskom slobodnom tržištu, uzrokovanog pravnim ograničenjima koje je nametnula vlada, potražnja za zlatnicima se povećala. Potražnja je dodatno pojačana zbog recesije na tržištima nekretnina i akcija, proistekle iz ekonomske nesigurnosti izazvane pretećom opasnošću od rata između Irana i Izraela.

Pogoršanje budžetskog deficita Irana

Istovremeno, izgledi za budžetski deficit vlade dodatno su se pogoršali. Zvaničnik iranskog Ministarstva ekonomije nedavno je saopštio da je budžetski deficit za prošlu solarnu godinu iznosio četiri kvadriliona rijala (što je ekvivalentno sa 6,15 milijardi dolara i 5,68 milijardi evra na osnovu kursa slobodnog tržišta i 8,16 milijardi dolara i 7,54 milijardi evra na osnovu zvaničnog kursa). Abdolnaser Hemmati, iranski ministar ekonomije, takođe je prošle nedelje izjavio da je budžetski deficit u tekućoj solarnoj godini dostigao 8,5 kvadriliona rijala (13 milijardi dolara i 12 milijardi evra na osnovu kursa slobodnog tržišta i 17,3 milijardi dolara i 15,9 milijardi evra na osnovu zvaničnog kursa). Nakon udvostručenja budžetskog deficita iranske vlade, neki ekonomisti su pretpostavili da se Centralna banka Irana oslanja na prodaju deviznih rezervi od izvoza nafte na slobodnom tržištu kako bi finansirala deficit, čime se povećava cena stranih valuta kako bi se pribavilo više rijala.

Sumnje u finansiranje deficita prodajom stranih valuta

Iako iranske vlasti dosledno negiraju finansiranje budžetskih deficita prodajom stranih valuta na slobodnom tržištu i devalvacijom rijala, neki stručnjaci ustrajno optužuju vladu i Centralnu banku Irana, čija se nezavisnost dovodi u pitanje. Stoga, ne samo da je izvesnost daljeg pada vrednosti rijala povećala potražnju za konverzijom štednje u rijalima u strane valute i zlatnike, već je i rastući trend kursa deviza obezbedio kontinuirani rast cena zlatnika u rijalima.

Prodaja zlatnika od strane Centralne banke

Uz istorijski rekord od 560 miliona rijala po punom zlatniku, Centralna banka Irana najavila je da će u utorak (22. oktobra) održati aukciju zlatnika u paketima od pet komada i započeti njihovu distribuciju za devet dana. Na ovoj aukciji, Centralna banka Irana dodelila je 3059 zlatnika učesnicima po prosečnoj ceni od 835,15 dolara i 772 evra prema kursu slobodnog tržišta, odnosno 1107 dolara i 1023 evra prema zvaničnom kursu (542.580.000 rijala). Na taj način, Centralna banka Irana je svaki zlatnik, u proseku, prodala po ceni od 190,7 dolara (176,2 evra) iznad njegove stvarne vrednosti, ostvarivši približno 583.000 dolara (538.000 evra) prihoda od balona cena u jednom danu. U proteklih osam meseci, Centralna banka Irana prodala je gotovo 388.000 zlatnika različitih težina po naduvanim cenama putem aukcija. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.