Ponovni izbor Donalda Trampa, uz punu kontrolu Kongresa, predstavlja izazov za Evropu u oblastima trgovine, odbrane i klimatske politike. Stručnjaci upozoravaju na moguće ekonomske udare, pozivajući EU da odlučno deluje, poveća konkurentnost i ojača svoju geopolitičku autonomiju. Povratak Donalda Trampa u Belu kuću, svega nekoliko nedelja pre preuzimanja dužnosti, označava još četiri godine predsedništva koje će imati dalekosežne posledice na globalnom nivou. S obzirom na to da su republikanci osigurali kontrolu nad Predstavničkim domom i Senatom, Tramp sada ima značajnu moć da preoblikuje američke politike, što stavlja ekonomije i političku stabilnost širom sveta – posebno u Evropi – na kocku. Trampova pobeda ponovo je pokrenula pitanja o trgovinskim tenzijama, odgovornostima u oblasti odbrane i saradnji na klimatskim pitanjima. Analitičari upozoravaju da bi njegova politika „Amerika na prvom mestu“ mogla duboko uticati na Evropsku uniju.

Šok terapija za Evropu

Bivši predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo opisao je Trampov povratak na vlast kao „šok terapiju“ za kontinent koji se suočava s ratom, rastućim nacionalizmom i ekonomskom stagnacijom. – Tramp 2.0 zaoštrava sva tri izazova i predstavlja neophodan poziv na buđenje – rekao je Barozo. On je istakao da bi Trampove politike, iako disruptivne, mogle naterati Evropu da odlučno reši svoje strukturne slabosti, podsećajući na reči Žana Monea da će „Evropa biti oblikovana kroz krize i biće zbir rešenja usvojenih za te krize“. Barozo je ponovio nedavni apel bivšeg predsednika Evropske centralne banke Marija Dragija, naglašavajući da EU mora mobilisati dodatnih 750–800 milijardi evra godišnje – što je otprilike 5 odsto njenog bruto domaćeg proizvoda – kako bi ostala konkurentna SAD i Kini.

Trgovinske tenzije

Trampove pretnje carinama na evropsku robu, posebno automobile, mogle bi teško pogoditi najveće ekonomije EU. Prema proceni ekonomiste Svena Jarija Štena iz Goldman Saksa, univerzalna carina od 10 odsto na uvoz u SAD – uključujući evropske proizvode – smanjila bi BDP evrozone za 1 odsto, pri čemu bi Nemačka zabeležila pad od 1,1 odsto, Velika Britanija 0,7 odsto, a Španija 0,6 odsto.

Odbrana i geopolitička autonomija

Trampova transakciona spoljna politika i kritika NATO-a stavljaju dodatni teret na EU, koja će morati da poveća sopstvene odbrambene kapacitete kako bi sprečila vakuum moći koji bi Rusija i Kina mogle dodatno iskoristiti.

Klimatske promene

Trampov skepticizam prema klimatskim promenama i protivljenje Evropskom zelenom dogovoru predstavljaju značajan rizik za globalnu saradnju u oblasti zaštite životne sredine. Ovo bi moglo oslabiti liderstvo EU u klimatskim akcijama i ugroziti međunarodne napore ka održivim politikama. Kako Evropa odgovara na ove izazove, ostaje da se vidi. Jedno je sigurno: predstojeća četiri Trampove godine neće proći bez posledica za kontinent, piše Euronjuz biznis. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.