Jednu takvu fabriku nedavno je posetio Zek Nelson, autor popularnog Jutjub kanala "JerryRigEverything", i iz prve ruke objasnio kako izgleda proizvodnja najvrednijih, crnih dijamanata. U pitanju je američka firma "Ju-es sintetik". - Možda mislite da su dijamanti samo oni svetli kamenčići koje vidite u burmama. U realnosti, 99 odsto dijamanata koji se kupuju svake godine, u vrednosti od 15 milijardi karata, su sintetički, industrijski dijamanti. Koriste se za razne lude stvari, poput bušenja ogromnih rupa u zemlji, ili za pravljenje kug-lagera koji mogu da podnesu velika opterećenja u teškim uslovima - objašnjava Nelson. On je zatim objasnio komplikovan proces pravljenja dijamanata. Sve počinje sa "dijamantskom prašinom", nekom vrstom pudera koji je prilično dostupan, i nije ni skup - kesica tog praha može se kupiti za oko 15 dolara na Amazonu. Taj prah se zatim sipa u naprstak, koji u sebi sadrži kobalt, koji se zatim zatvara i spreman je za dalju obradu. Zatim se naprstak stavlja u cilindar koji u sebi sadrži običnu so. Posle toga dolazi glavno - i ono što čini pravljenje dijamanata izuzetno komplikovanim poslom. Taj cilindar se zagreva na celij 1.370 stepeni Celzijusa. Zatim se taj kalup smešta u ogromnu, tako reći čudovišnu presu, koja će od tih sastojaka pod izuzetno velikim pritiskom stvoriti dijamant. Poređenja radi, Nelson navodi da bi taj pritisak bio ravan tome da 10.000 slonova smestite na rubikovu kocku, kako biste je dovoljno jako pritisli. Ili, kada bi, baleko bilo, neko smestio Ajfelov toranj na dlan vaše ruke. I ni to nije dovoljno. Kalup treba da bude zagrejan, to jest usijan na preko 1000 stepeni da bi taj pritisak stvorio dijamant. Dešavalo se da se presa eksplodira ili raspadne, od siline pritiska koju mora da proizvede, kaže Nelson. Posle 10 minuta, stvoren je dijamant, koji je, prema rečima Nelsona, čak i tvrđi od onog koji je moguće naći u prirodi. Potrebno je zatim razbiti kalup, što je takođe komplikovana procedura. Na kraju, dobijen je dijamant najčistijeg kvaliteta, a Nelson je uradio i test da proveri da li je pravi. I nije bilo greške - dijamant nije mogao da dobije ogrebotinu od metalnog alata koji je on koristio, jer samo dijamant može da ogrebe dijamant. Dijamanti, kao što znamo, imaju široku primenu u industriji, od građevinarstva pa sve do stomatologije. Dobro je što je ljudski um i inženjerska genijalnost uspela da ga uzme iz prirode i stvori, tako reći, sopstvenim rukama... uz pomoć čudovišne prese. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.