- Želim da budem ponosan što sam Francuz i da konačno ostavim ovu francusko-nemačku priču iza sebe. Osećam se izdan od strane političara - izjavio je Korijeri . On je imao samo 21 godinu kada su ga nemački oficiri odveli iz restorana u Marseju, gde je radio kao vodoinstalater. Poslat je u Nemačku kao deo programa Obaveznog radnog servisa (STO), koji je 1943. godine uveo Višijevski režim. Korijeri je proveo više od dve godine radeći bez plate u hemijskoj fabrici IG Farben u logoru Ludvigshafen, sve do 15. aprila 1945, kada su američki vojnici oslobodili logor.

Borba za pravdu traje decenijama

Gotovo osam decenija nakon završetka rata, Korijeri je podneo tužbu protiv francuske države, zahtevajući da mu se isplati 43.000 evra – iznos koji odgovara prosečnoj zaradi od oko 10 evra po satu za rad koji je obavljao pod prinudom. - Ovu borbu vodim još od pedesetih godina prošlog veka - rekao je Korijeri. - Nikada nisam uspeo da dobijem išta, ali mi je prošle godine jedan istoričar savetovao da tužim državu - dodao je. U utorak je u Marseju prisustvovao sudskom saslušanju povodom svoje tužbe. Tokom ročišta, javni izvestilac suda ukazao je na zakon iz 1951. godine, prema kojem su bivši prisilni radnici mogli da traže odštetu, ali samo do 1955. godine. Ako se sud bude držao ovog pravila, Korijeri – koji iščekuje presudu 18. marta – neće moći da dobije reparaciju. Advokat: Odbijanje odštete krši međunarodno pravo Mišel Poto, njegov advokat, smatra da bi takva odluka predstavljala kršenje međunarodnog prava. - Moj klijent je deportovan i porobljen, a oba ta dela su zločini protiv čovečnosti. Ovi zločini ne zastarevaju, pa bi odbijanje njegovog zahteva značilo da postoje dvostruki standardi za zločine protiv čovečnosti - rekao je Poto za Euronjuz

„Borba za istoriju i sećanje“

Dokumenti , uključujući Korijerijevu kartu deportacije i karticu „žrtve deportacije“, potvrđuju da je bio prisilno odveden i primoran da radi kao deo STO sistema. - Ovaj slučaj je važan jer je to borba za istoriju i sećanje - naglasio je Poto. - Žrtve STO ne smeju ostati zaboravljene - dodao je. Tokom Drugog svetskog rata, stotine hiljada francuskih građana deportovano je na prinudni rad u nemačke logore. Mnogi od njih nisu preživeli, a danas je tek nekolicina još uvek živa. Ovo nije prvi slučaj takve tužbe – Poto je prošlog meseca podneo zahtev za odštetu i u ime drugog stogodišnjaka, Erpilija Trovatija, koji je takođe bio prisilni radnik u ratu. Međutim, sud u Nici je odbacio njegov zahtev uz obrazloženje da je podnet prekasno zbog zastare iz 1955. godine. Trovati je uložio žalbu na tu odluku, prenosi Euronjuz. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.