Njegov pomoćnik Tomas Votson jasno je čuo te reči s druge strane linije, obeleživši prvi uspešan telefonski razgovor u istoriji. Bio je to trenutak koji je postavio temelje za modernu telekomunikaciju i ubrzao tehnološku revoluciju.

Ko je bio Aleksandar Grejem Bel?

Aleksandar Grejem Bel, škotsko-američki pronalazač i naučnik, rođen je 3. marta 1847. godine u Edinburgu, u porodici koja se bavila govorom i zvukom. Njegov otac, Aleksandar Melvil Bel, bio je poznati fonetičar i tvorac „vidljivog govora”, metode podučavanja gluvoneme dece. Belova majka, Eliza Grejs Simonds, bila je muzičarka koja je postepeno gubila sluh, što ga je dodatno inspirisalo da istražuje zvuk i načine prenosa govora. Godine 1870. preselio se u Kanadu, a kasnije u SAD, gde je radio na inovacijama u oblasti komunikacija i pomaganju osobama sa oštećenjem sluha. Njegov istraživački rad doveo ga je do pronalaska telefona, iako su kasnije usledile brojne kontroverze u vezi s njegovim patentom.

Pronalazak telefona i patentna bitka

Belov rad na telefonu počeo je dok je istraživao kako da prenosi zvuk putem električnih signala. Njegova ideja bila je inspirisana telegrafom, ali je cilj bio prenos ljudskog glasa umesto kodiranih poruka. Eksperimentisao je sa membranom i električnim impulsima kako bi proizveo uređaj koji bi mogao da prenosi zvuk žicama. Dana 7. marta 1876. godine, Bel je dobio američki patent br. 174,465 pod nazivom „Poboljšanje telegrafije”. Međutim, samo nekoliko sati nakon što je Belov patent podnet, italijanski pronalazač Antonio Meući je pokušao da preda svoju prijavu, ali nije imao dovoljno novca da je formalno zaštiti. Meući je još 1854. godine konstruisao uređaj sličan telefonu, koji je nazvao „telettrofono”, ali zbog finansijskih poteškoća nikada nije uspeo da osigura pun patent. Američki Kongres je 2002. godine posthumno priznao Meućijev doprinos, ali je Bel ipak ostao upamćen kao zvanični izumitelj telefona. Osim Meućija, i drugi pronalazač, Eliša Grej, tvrdio je da je radio na sličnim projektima. Nastale su duge pravne bitke, ali je sud na kraju dodelio zasluge Belu.

Prvi telefonski razgovor i početak nove ere

Samo tri dana nakon što mu je patent odobren, 10. marta 1876. godine, Bel i njegov pomoćnik Tomas Votson postigli su istorijski trenutak u Bostonu. Bel je izgovorio čuvenu rečenicu, a Votson ju je jasno čuo s druge strane linije. Iako je prvi razgovor bio jednostavan, pokazao je ogroman potencijal telefona i označio početak nove ere u ljudskoj komunikaciji. Samo godinu dana kasnije, 1877. godine, osnovana je kompanija „Bell Telephone Company”, koja je ubrzo postala lider u telekomunikacijama.

Nasleđe i dalji rad

Telefon je bio samo jedan od Belovih mnogih pronalazaka. On je radio na optičkim telekomunikacijama, eksperimentima sa bežičnim prenosom zvuka i aeronautici. Jedan od njegovih najzanimljivijih izuma bio je „fotofon”, uređaj koji je omogućavao prenos zvuka pomoću svetlosti – koncept koji je kasnije poslužio kao osnova za moderne optičke mreže. Bel je preminuo 2. avgusta 1922. godine u Kanadi, ostavivši neizbrisiv trag u istoriji tehnologije. Njegov izum telefona postavio je temelje za digitalnu revoluciju, mobilne telefone i internet komunikaciju. Danas, gotovo 150 godina nakon prvog telefonskog razgovora, svet je povezan kao nikada pre. Svaki put kada uzmemo telefon u ruke, treba da se setimo vizionara koji su oblikovali način na koji komuniciramo i povezujemo se s drugima.   BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.