Iako je njegovo porodično prezime sada poznato kao brend luksuznih automobila, sam Bjuik nije doživeo finansijski uspeh uprkos revolucionarnim inovacijama koje su zauvek promenile svet.

Od kade do automobila

Dejvid Danbar Bjuik je rođen 17. septembra 1854. godine u škotskom gradu Arbrotu. Njegova porodica je emigrirala u Sjedinjene Američke Države kada je bio dete, nastanivši se u Detroitu - tada rastućem industrijskom centru. Kao mladić, pokazao je tehnički talenat i strast prema mehanici, što ga je dovelo do vodoinstalaterske industrije. Njegov prvi veliki izum nije imao nikakve veze sa automobilima - Bjuik je razvio proces spajanja porcelana sa livenim gvožđem, što je stvorilo moderne emajlirane sudopere i kade koje su i danas standard u kupatilima. Ova inovacija mu je donela prvi veliki poslovni uspeh. Bjuikova prava strast bila su motorna vozila, a 1899. godine osnovao je kompaniju Bjuik Auto-Vim end Pauer sa ciljem razvoja boljih motora. Njegova ključna inovacija bio je motor sa gornjim ventilima (OHV) – sistem koji je omogućavao efikasnije sagorevanje goriva i povećanje snage motora. Godine 1903. osnovao je Bjuik Motor Kompani, ali su finansijski problemi ubrzo doveli do gubitka kontrole. Njegovu kompaniju preuzeo je Vilijam C. Djurant, čovek koji će kasnije osnovati Dženeral Motors (GM). Bjuikov revolucionarni motor postao je temelj za razvoj Dženeral Motorsa. Bjuik je napustio kompaniju 1906. godine, prodavši svoj udeo za samo 100.000 dolara – iznos koji sada zvuči smešno s obzirom na kasniji uspeh brenda. Prvi automobil koji je koristio njegov OHV motor bio je Bjuik Model B iz 1904. godine – sa 22 konjske snage, bio je među najnaprednijim vozilima svog vremena. https://bizportal.rs/expo-2027/mali-obisao-ekspo-stanove-do-sredine-2026-gotovo-1500-stambenih-jedinica-foto/

Izgubio je sve

Nakon što je napustio kompaniju Bjuik Motor, Dejvid Bjuik je pokušao nekoliko poslovnih poduhvata – investicije u naftu u Kaliforniji i zemljište na Floridi, ali svi su propali. Njegovi izumi imali su dalekosežan uticaj. Dženeral motors, izgrađen na Bjuikovom nasleđu, igrao je ključnu ulogu u Drugom svetskom ratu, proizvodeći vozila poput tenkova i kamiona. OHV motor, Bjuikov izum, poboljšao je performanse ovih vozila, indirektno pomažući savezničkim snagama da spasu živote na bojnom polju.

Bjuik i Porše: Neobična veza

Bjuikovi izumi uticali su na nekoliko ključnih modela. Prvi Bjuik Model B 1904. godine, sa dva proizvedena te godine, bio je početak. Kasniji modeli poput Bjuika Model 10 (1908) postali su hit kod američkih kupaca. Ali Bjuikov uticaj se proteže izvan Dženeral motora. Ferdinand Porše, osnivač Poršea, posetio je Sjedinjene Države 1930-ih i upoznao se sa radom Hansa Ledvinkea, čija je Tatra T77 bila inspirisana Bjuikovim konceptima motora pozadi i aerodinamičkim konceptima. Porše je kasnije primenio slične ideje na Folksvagen Bubu i Porše 911, čiji su automobili sa zadnjim motorom mnogo dugovali Bjuikovom pionirskom radu. Kasnije su OHV sistemi pronašli primenu u sportskim automobilima širom sveta. Bjuikova inovacija, koja je prvobitno korišćena u porodičnim limuzinama, postala je osnova za vozila visokih performansi, uključujući i neke modele Korvete, piše Indeks.hr Dejvid Danbar Bjuik je umro 5. marta 1929. godine u Detroitu od raka debelog creva, siromašan i gotovo zaboravljen. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.