Na prvi pogled, malo poljsko selo Pnjevo izgleda kao svaki drugi mirni grad na zapadu zemlje - ali ispod plodnih polja i šuma krije se mračna priča: nacistički podzemni grad. Festungsfront Oder-Varte-Bogen, ili skraćeno Ostval, je utvrđeni podzemni kompleks izgrađen pre Drugog svetskog rata, dok je Adolf Hitler nastojao da obezbedi istočnu granicu Nemačke od Poljske i Sovjetskog Saveza. Smešten između reka Odre i Varte, koje danas čine deo nemačko-poljske granice, ovaj podzemni svet je ostao uglavnom netaknut: lavirint tunela, soba i podzemnih železničkih stanica ukupne je dužine oko 30 kilometara. Vojnike su na kraju zamenili žurkaši koji su ostavljali trag spreja na zidovima osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka, a danas se ljubitelji mračnog turizma spuštaju u podzemlje, gde žive novi, ponekad uspavani, ponekad brbljivi stanovnici. Nakon što su nacisti napustili tunele 1945. godine, zamenili su ih slepi miševi, koji su tamo pronašli dom i idealno mesto za hibernaciju. Svake jeseni tamo stiže i do 40.000 slepih miševa iz cele Centralne Evrope, što ga čini jednom od najvećih kolonija slepih miševa u Evropi. https://bizportal.rs/expo-2027/ekspo-2027-plejgraund-septembar-u-znaku-nauke-igre-i-stvaralastva/

Pogled u prošlost

Ostval je trebalo da bude završen 1951. godine, ali je izgradnja naglo obustavljena nakon što su se promenile vojne potrebe Nemačke. Priča o Ostvalu počinje tridesetih godina prošlog veka, kada je Hitler, čvrsto na vlasti, pokrenuo kampanju militarizacije prkoseći sporazumima posle Prvog svetskog rata. Okrenuo se teritoriji između Odre i Varte, tada još uvek delu Nemačke, kao mestu za odbranu. Njegovi pomoćnici su verovali da je odbrana ovog koridora neophodna za bezbednost Berlina. Do 1935. godine planovi su bili završeni, a izgradnja ambicioznog projekta počela je sledeće godine. Inženjeri su zamislili odbrambenu liniju dugu skoro 80 ​​kilometara, i iako nikada nije završena, izgradnja je već bila među najnaprednijim utvrđenjima na svetu. Više od 60 miliona kilograma betona je korišćeno samo na centralnom delu, koji je mogao da primi desetine hiljada vojnika. Ali prioriteti su se promenili. Do 1938. godine, Nemačka je usmerila pažnju ka zapadu, ka Francuskoj, i izgradnja je zaustavljena. Sledeće godine, nakon invazije na Poljsku, koja je započela Drugi svetski rat, strateška svrha Ostvala je gotovo nestala. Kompleks je ostao kao osmatračnica za rat koji je besneo u Evropi, a u januaru 1945. je potpuno napušten. Poljska vojska je neko vreme održavala lokaciju, ali do 1960-ih troškovi su postali previsoki. 21. vek je dao Ostvalu novi zamah. Uz podršku Evropske unije i lokalnog entuzijazma, kompleks je transformisan u mračnu turističku destinaciju.

Muzej ljudi i slepih miševa

Godine 2011, otvoren je Muzej Mjedzižeč, koji obuhvata 30 kilometara tunela. Nalazi se u blizini sela Pnjevo, gde se nalaze najbolje očuvani delovi tunelskog kompleksa Ostvala. Pošto su nacisti planirali kompleks za dugoročni boravak vojnika, sve je projektovano tako da bude pogodno za život, a dnevni ritam dodatno ističu lutke stražara u sobama i spavaonicama. Podzemne prostorije danas prikazuju život kakav je bio kada je mesto bilo nacističko uporište. Tamo možete videti vojne uniforme i plakate sa propagandnim natpisima, kao i veliko okno koje se spušta duboko u zemlju. Posetioci takođe mogu istražiti stepenište koje vodi do tunela sa šinama i cevima. Ovi tuneli su dom jedne od najvećih kolonija slepih miševa u Evropi, sa najmanje 12 različitih vrsta koje ih koriste za hibernaciju. - Stajati 40 metara pod zemljom, u hodniku dovoljno širokom za vozove i vojna vozila, zaista je nadrealno i impresivno i uznemirujuće. Što dalje idete, to je hladnije, sa atmosferom koja podseća na video-igre Fallout ili The Last of Us. Nema mutanata ni zombija, ali krilata stvorenja vrebaju u senci - otkriva Pavlo Fedikovič za Si-En-En (CNN), piše Punkufer.

Ljudi iz bunkera

Osamdesetih i devedesetih godina prošlog veka, tunele je preplavila subkultura poznata kao "Ljudi iz bunkera", koja je održavala rejvove, venčanja i prkosila autoritetu. Ali lavirint nije bio blag prema njima: najmanje pet ljudi je poginulo u nesrećama, od padova u šahtove do požara izazvanih neugašenim opušcima cigareta. Grafiti koje su ostavili za sobom: ljubavne poruke, grubi crteži i antikomunistički slogani i danas prekrivaju zidove, služeći kao svedoci izgubljenog vremena. BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027: Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.