Istraga EU komisije, koja nosi interni kodni naziv "Tangerine Owl", fokusirana je na način na koji su Guglovi zaposleni navodno savetovali Meti kako da zaobiđe Guglova pravila oglašavanja usmerena ka maloletnicima. Nedavno su zvaničnici Evropske komisije zatražili od Alphabeta, Guglove matične kompanije, da dostavi opsežne podatke, uključujući prezentacije, internu komunikaciju i elektronsku poštu u vezi s tim oglašivačkim kampanjama.

"Nepoznata" ciljana grupa

Istraga je otkrila da je kampanja ciljala korisnike kategorisane kao "nepoznati", grupu koju pretežno čine osobe mlađe od 18 godina. Uprkos Guglovoj zabrani personalizacije oglasa za tinejdžere, partnerstvo je omogućilo ciljano oglašavanje namenjeno ovom uzrastu. Inicijativa je prvo pokrenuta kao pilot projekat kroz Spark Foundry, podružnicu francuske oglašivačke kompanije Publicis u Kanadi. Kampanja je zatim početkom ove godine proširena na SAD, s planovima za globalno lansiranje i proširenje na druge Meta aplikacije, uključujući Facebook. Međutim, nakon pisanja Financial Timesa projekt je otkazan. Nakon istrage FT-a u avgustu, Gugl se naglo povukao. Kompanija je zabranila demografsko ciljanje "nepoznate" grupe korisnika, počela je da istražuje odgovornosti unutar kompanije u vezi s oglašavanjem i organizovala je virtuelne sastanke za oglašivačke timove kako bi raspravljali o pravilima oglašavanja, piše Bug.

Google i Meta – sve veći regulatorni problemi

Meta (Fejsbuk) se bori s ozbiljnim pitanjima o bezbednosti dece na svojim platformama, što je kulminiralo pojavljivanjem Marka Zakerberga pred američkim Kongresom u januaru 2024. godine, gde se lično izvinio porodicama čija su deca postala žrtve zlostavljanja na društvenim mrežama njegove kompanije. Istovremeno, Gugl (Alfabet) vodi bitku na nekoliko pravnih frontova, a već je izgubio dve značajne antimonopolske tužbe u vezi sa njihovom prodavnicom aplikacija i sistemom pretraživanja. Situacija za Gugl postaje još složenija jer američko Ministarstvo pravosuđa traži radikalne mere – žele da ih prisile na prodaju Hrom veb pregledača i deljenje više podataka o korisničkom pretraživanju i oglašavanju, sve s ciljem razbijanja njihovog nezakonitog monopola. Treći veliki pravni problem za Gugl odnosi se na njihov sistem digitalnog oglašavanja, koji kontroliše automatsko tržište za kupovinu, prodaju i postavljanje video i slikovnih oglasa na Internetu. Nakon što je sud u Virdžiniji saslušao završne argumente u ovom predmetu, očekuje se da će sudijaa doneti presudu do kraja 2024. godine, što bi moglo da ima dalekosežne posledice za budućnost digitalnog oglašavanja. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.