Trgovina gumom je cvetala, a gumarski baroni su živeli kao kraljevi, ušuškani mišlju da će zauvek dominirati tom lukrativnom industrijom. Međutim, nisu računali na to da Velikoj Britaniji ni malo ne prija što oni nisu uključeni u ceo biznis. Pukotine su se već pojavljivale i oko 1860. godine, Britanci su u potaji planirali da razbiju brazilski monopol. Plan nije bio suviše pošten - po svaku cenu oteti trgovinu gumom. Međutim, plan je imao jednu veliku manu, to jest, problem. Da bi zasadili drveće bogatom lateksom (gumom), bile su im potrebne, naravno, semenke tog drveta. A one su bile jako teške za transport. Dok su putovale preko Atlantskog okeana, većina njih bi se pokvarila. Možda su već planirali da odustanu, a onda je u celu igru oko gume ušao Henri Vikam, neočekivani heroj, ako se može tako nazvati. Vikam je rođen 1846. godine, i posle niza neuspešnih poslovnih poduhvata, više nije imao šta da izgubi. Godine 1876, ovaj propali preduzetnik postao je britanski špijun, sa jednim zadatkom - kako da uspešno prokrijumčari semenke gume iz Brazila.  U tome je na kraju i uspeo. Uspeo je da sakrije čitavih 70.000 semenki i da otplovi ka Londonu. Kao i više puta do tada, od tih 70.000, preživelo je samo 2.000 koje je bilo moguće zasaditi. Ipak, sada se u ceo projekat uključila i londonska Kraljevska botanička bašta, čiji stručnjaci su pažljivo brinuli o njima. Tih 2.000 semenki bilo je dovoljno za pokretanje revolucije. Brazilci su i dalje uživali u bogatstvu, a Britanci su za to vreme u potaji sadili preživele semenke u Šri Lanki, Indoneziji, Cejlonu i Maleziji. Tu je proradila i britanska sklonost ka sređenom poslovanju - brazilska stabla gume bila su divlja i raštrkana. Plantaže koje su britanci zasadili bile su uređene, kontrolisane i znatno efikasnije. To je uticalo i na cenu. Guma je kod njih bila jeftinija i u većim količinama. Tokom sledećih nekoliko decenija, širom Jugoistočne Azije već je bilo preko milion hektara plantaža gume i Brazil je praktično bio potučen na tom polju. Krenuo je sunovrat. Do 1910. godine brazilska proizvodnja gume opala je za 50 odsto, a četiri godine kasnije za još 30 odsto. Do 1940, Brazil je imao udeo na tržištu gume od samo 1,3 odsto. Posledice su bile razarajuće, iz to za čitavu Amazoniju. Skupljači gume su izgubili gotovo sve, čitava sela su gladovala. A danas? Celih 80 odsto svetske gume dolazi iz Jugoistočne Azije. A počelo je od jednog krijumčara i propalog biznismena, (na Vikipediji je zaveden kao "istraživač") koji je jednim potezom promenio tok istorije i uticao na milione ljudi. Činjenica je - stvorio je na taj način kamen-temeljac industrijske efikasnosti, uz uređen sistem koji je glatko porazio brazilske divlje šume. Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.